Objavljeno: 23.07.2014.
Svečanu koncelebriranu euharistiju u prigodi 75. obljetnice osnutka Stepinčeva Karmela u Brezovici predvodio je u nedjelju 20. srpnja zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski. Misu je uveličao Mješoviti župni zbor župe Brezovica pod ravnanjem bogoslova mo Željka Nestića. Misna slavlja animirao je i primao vjernike u Škapularsku bratovštinu o. Dario Tokić, OCD.
Naša ljudska povijest trajni je pokušaj da iščupamo kukolj. Neki su nam događaji na tom području još svježi, a čak nam i mediji sugeriraju tu metodu koja rađa nasiljem. Iz Evanđelja vidimo što Isus kaže o pšenici i kukolju koji i u nama rastu usporedo, Bog u svojoj Providnosti dopušta da dobro i zlo rastu zajedno. Tek po plodovima možemo prosuditi tko je što u sebi nosio. Bog se protivi nasilju prema drugome. Temeljni zakon rasta je strpljivost sa sobom i s drugima. Taj plod je nevidljivi rast Kraljevstva Božjega. Možda su sestre karmelićanke najbolji primjer tog rasta Kraljevstva Božjega, rekao je u propovijedi biskup Gorski.
Kad želimo uspostaviti pravdu i red potrebna je strpljivost i Božja dobrota. To nam je sam Isus pokazao koji je radije prihvatio smrt i raspeće, nego da bilo kojeg čovjeka silom privede u Kraljevstvo Božje, mada nam Riječ Božja poručuje i to da se ne igramo Božjom dobrotom, jer kukolj će imati kraj. Mons. Gorski istaknuo je još i budnost na koju smo pozvani. Mnogi roditelji i odgajatelji sijali su dobro sjeme, htjeli su dobro i molili su za dobro, a njihova djeca otišla su na krivi put, jer roditelji i odgajatelji nisu dovoljno bdjeli. I mi u Crkvi odgovorni smo za zlo, jer smo šutjeli i jer smo, prenoseći vjeru, i kukolj posijali.
Zreli kršćani neće trošiti vrijeme da čupaju kukolj, jer tako ne raste dobro. Dobro raste kad se održava, a ne kad se čupa. Mudri kršćani ne troše svoju snagu da nekoga prokazuju, zovu na red, već da omogućuju rast dobra u sebi i u svojoj okolini. Protiv zla u Crkvi i u društvu ne borimo se iskorjenjivanjem lošega, već time što podržavamo rast dobroga, koliko god ono malo bilo, poručio je biskup i kao najbolji primjer u tome istaknuo Blaženu Djevicu Mariju koja je sjeme Božje Riječi u sebe primila i njegovala te dopustila da ono raste do punoga ploda.
Dr. Tokić zahvalio je predvoditelju i sudionicima slavlja i pročitao svečani blagoslov pape Franje u prigodi 75. obljetnice utemeljenja prvoga hrvatskog Karmela. Biskup Gorski uputio je sestrama srdačne čestitke uime Zagrebačke nadbiskupije, svećenika i svih prisutnih, te im zahvalio za njihovu duhovnu pomoć, podršku i silnu snagu molitve, sa željom da Bog blagoslovi sestrama njihov daljnji rad i djelovanje u Brezovici i u svim karmelima. Preporučio je u molitve sestara kler i bogoslove, kao i čitavu nadbiskupiju s nakanom da se što prije ostvari veliko Božje djelo: proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, utemeljitelja Karmela.
Jubilarno proštenje Gospe Karmelske, obilježila su još tri euharistijska slavlja. Jutarnju koncelebriranu misu predvodio je don Anto Stojić, SDB, a animirao zbor karmelićanki. Don Anto ocrtao je vjeru i vjernost Bogu velikog proroka sv. Ilije. Po toj vjeri Bog je otvorio Nebo i darovao Izraelu kišu, život i nadu. Slično je dragi Bog po Presvetoj Djevici Mariji, po njezinoj vjeri i otvorenosti volji Božjoj, darovao svijetu Nadu, Spasitelja.
Dekan i župnik župe Vukovina u Turopolju Đuro Sabolek hodočasničku misu na kojoj je sudjelovala "čitava župa Vukovina u malom". Tu je bio mješoviti župni zbor iz Mraclina, turopoljske povijesne postrojbe u svečanim odorama, Banderij, sa svojim županom i pod svojom zastavom, uz brojne hodočasnike, prijatelje i dobročinitelje te djecu i mlade. Blažena Djevica Marija uzor je našeg života, a sestre karmelićanke duhovne su prijateljice naše župe Vukovina, za čiju se redovničku zajednicu i za njihov život molitve, danas zahvaljujemo Majci Božjoj Karmelskoj, rekao je vlč. Sabolek. U propovijedi je govorio o slušanju Božje Riječi i o njezinoj snazi za život vjere, s posebnim naglaskom na Marijin primjer, te o pouzdanoj molitvi koja nikoga ne isključuje iz spasenja. Pozvao je sve prisutne da kao kršćani siju sjeme Božje Riječi; sjeme dobrote, mira i ljubavi te da budu blagi i samilosni prema svakom grešniku i da ga molitvom, poput sv. Ilije, privode na put spasenja.
Završetak jubilarnog slavlja bila je popodnevna misa koju je predslavio dr. Tokić u suslavlju vlč. Ante Rotima i petorice bogoslova, uz animaciju mješovitoga zbora župe Brezovica.
Dr. Tokić istaknuo je kao posebnost toga dana, na koji je prije 75 godina utemeljena zajednica sestara karmelićanki u Brezovici, kalež utemeljitelja samostana, iz kojega su misili svi predslavitelji euharistije. Kalež je, naime, darovao bl. Alojziju njegov otac Josip za mladu misu, a iz njega je misio u Lepoglavi i ostavio ga oporučno sestrama da one nastave njegovu žrtvu.
Svetkovina Gospe Karmelske dobila je svoj znak, zaštitu u malom odjelcu, škapularu. Taj znak su u 12. st. nosili karmelićani. Kad su u 13. st. došli u Europu, i kad je došlo do njihovog skoro ukidanja, njihov identitet sačuvala je Blažena Djevica Marija. Škapular je znak Marijine zaštite i poziv da nasljedujemo Isusa poput Marije. Marija je bila privlačna po tome što je Riječ Božju čuvala u srcu i o njoj razmišljala, rekao je, između ostalog, predslavitelj. Potom je spomenuo specifičnost karmelićanske duhovnosti koja njeguje molitvu razmatranja, meditacije riječi Božje, u kojoj se karmelićani i karmelićanke stavljaju Bogu na raspolaganje i daju Isusu prostora u kojemu progovara njihovu srcu. Iz te meditacije niču djela, te čovjek ima oka, poput Blažene Djevice Marije, za bližnjega i nastoji živjeti Marijinim i Božjim životom.
Karmel u Brezovici, životno je djelo bl. Alojzija Stepinca, a Marija Pomoćnica dan je dolaska prvih sestara u Brezovicu: s. Regine Terezije Trbljanić i s. M. Josipe Laufer, kojima je utemeljitelj uputio nakane osnivanja Karmela: "Učinite što možete milošću Božjom, da se hrvatski narod potpuno preporodi u Kristu, i da sve bude prožeto Duhom Božjim, i pastiri i stado. Za današnjega živog pastira, vi koje ste žive, molite da vjerno ispuni svoju dužnost.
A kad zaklopi oči, one koje budu žive, da se mole za pokoj njegove duše, da se smiri kod Onoga kojega jedino traži, vječnoga i dobroga Boga" (5. rujna 1939.). A u Dekretu kanonskog osnivanja Karmela u Brezovici, napisao je i: "Dok podižemo ovaj samostan, gojimo čvrstu nadu, da će ova kuća biti ono što tako vruće želimo, naime, kuća molitve, iz koje će se dizati molitve pred Lice Gospodnje kao miomirisni tamjan. A onda će nebesa rositi odozgora i oblaci milosti Božje dažditi Crkvu zagrebačku i cijeli hrvatski narod" (24. prosinca 1939.).
Prvi hrvatski Karmel bio je rasadište drugih Karmela: tako u Kloštar Ivaniću, Mariji Bistrici, Sarajevu i Albaniji, a danas su bosonoge karmelićanke hrvatskoga jezičnog područja povezane molitveno i karizmatski u Udrugu Bl. Alojzije Stepinac koja okuplja 90 redovnica i pripravnica. (IKA)
