Aktualnosti

Zagrebačka nadbiskupija objavila je prigodom 360. obljetnice postojanja Božjeg groba Zagrebačke katedrale povijesno-duhovni vodič autorice s. Line Slavice Plukavec, rizničarke Riznice Zagrebačke katedrale, pod naslovom „Božji grob Zagrebačke katedrale. Petretićev „Božji grob“ – nositelj duhovno-spasenjskih poruka i kulturno-umjetničkih djelatnosti“.

Knjiga na svojih 80 stranica džepnog formata nastoji  približiti čitateljima to vrhunsko remek-djelo vezilačke umjetnosti 17. stoljeća, čuvano u Zagrebačkoj katedrali, a koje pripada cjelokupnoj crkvenoj i kulturnoj baštini Hrvatske, izrađeno u tehnici reljefnoga zlatoveza, koje se već 360. godina kontinuirano koristi u liturgijske svrhe u zagrebačkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, u koju je prvi put postavljen u Velikom tjednu 13. travnja 1659. godine.

U svom je tekstu autorica prvi put na jednome mjestu objedinila zaključke istraživanja, mišljenja i priloge dosadašnjih pisanja povjesničara umjetnosti o Božjem grobu te dala svoj doprinos istraživanju djelovanja zagrebačkog biskupa Petra Petretića, koji je bio zagrebački biskup od 1648. do 1667. godine. „Dovršivši vanjsku obnovu zagrebačke katedrale za opremanje njezine unutrašnjosti utemeljio je Vezilačku radionicu u 'staroj palači koju je posve zgotovio biskup Petar Petretić'  držeći se činjenice da se do osmanlijske okupacije liturgijsko ruho izrađivalo u hrvatskim radionicama. Posebno se zagledao u austrijske i njemačke umjetnike nizozemskoga podrijetla koji su izrađivali vezilačke radove za Bečki dvor i Salzburšku nadbiskupiju. Koristili su se velikim izborom umjetničkih grafičkih predložaka koji su kružili Europom posebno kada su se mogli lakše reproducirati pronalaskom tiska.

Grafički su listovi pojavom tiska bili univerzalni prenositelji motiva i ukrasa i doprinosili su uključivanju Hrvatske u europske kulturne i umjetničke stilske tijekove“, navodi autorica, pojašnjavajući da je „za arhitektonski oblik Božjega groba biskupu Petretiću bila je poticaj kaptolska Kalvarija na otvorenom po vijugavim puteljcima tadašnjih vinograda od Ribnjaka do Šalate gdje je završavala sa zidanim nadsvođenim Božjim grobom.  Božji grob u obliku kapelice bio je pokriven tesanim kamenom i imao je kameni tornjić koji je bio zajedno s krovom kapelice crveno oslikan.“ U toj Petretićevoj namisli veliku je pomoć pružio vezilac Jakob Wolfgang Stoll, rodom iz kiparske obitelji u Ingolstadtu, koji je došao u Zagreb da bi u novoutemeljenoj Vezilačkoj radionici sa „štikarima“, mladićima iz obližnjeg Vugrovca ostvarivao Petretićeve zamisli.

Nakon kratkog povijesnog prikaza i opisa nastanka tog remek djela u srednjo-europskom kontekstu, autorica opisuje Petretićev Božji grob kroz prikazanih 16 starozavjetnih i novozavjetnih tema. „Logički i snažno su uz prizore upotrijebljeni biblijski tekstovi i teološka tumačenja crkvenoga učiteljstva koji sažimlju glavnu poruku tako da se slikovni prizori mogu čitati, a tekstovi meditirati i motriti uz raznolikost vezilačkih i slikarskih tehnika sve u dinamičnu zbivanju povijesne i eshatološke stvarnosti. Citati su uokvireni u simetrične kartuše koje promatrača usmjeravaju prema vertikali promatrajući decentralizirane prizore u krajoliku ili interijerima. Petretić je to didaktičko-teološko remek-djelo osmislio za javnu pobožnost, zornu katehizaciju, osobnu meditaciju i prenositelja spasenjskih poruka.

Cjelovitim dojmom te izvezenim zlatnim i svilenim nitima zahvalna je pjesma Božjoj ljubavi prema čovječanstvu, himna Onomu koji je svojom smrću pobijedio smrt, kako pred njim razmišljaju današnji teolozi“, zaključuje autorica svjesna činjenice da je svojim umjetničkim ostvarenjem i univerzalnom porukom čovječanstvu Petretićev Božji grob nositelj kulturno-povijesnih djelatnosti i duhovno-spasenjskih poruka. Osim toga, autorica ističe da biskup Petretić nije bio samo naručitelj Božjega groba već i idejni projektant koristeći za njegovu izradu sva dotadašnja umjetnička dostignuća i zagrebački duhovni prostor te tadašnju vjerničku praksu.

Prizore iz Staroga i Novoga zavjeta s motivima Isusova otkupiteljskoga djela tumače biblijski citati kao i tumačenja crkvenih naučitelja, što sve djeluje kao skladna cjelina, a objavljen je i prijevod navoda s latinskog na hrvatski jezik.

Božji grob izrađen je za obrede Velikoga tjedna za koje se redovito postavlja vjernicima na štovanje u katedrali te ostaje izložen do Bijele nedjelje. Osim izlaganja u liturgijske svrhe, Božji grob je bio predstavljen i na velikim izložbama u Zagrebu, Vatikanu i drugim europskim središtima.
„Objavljujući ovu knjižicu želimo pridonijeti prenošenju vlastite baštine kulturnih dobara novim naraštajima i ukazati na bitnu kariku u lancu tradicije jer takva su djela vidljiv spomen evangelizacije, bogoštovlja, kulture i dobrotvornosti te su trajno pastoralno pomagalo. Bolje poznavanje te i takve baštine i katoličkoga identiteta može i danas itekako biti prikladno i korisno u katehezi i liturgiji“, istaknuo je u predgovoru knjizi mons. Nedjeljko Pintarić, direktor Riznice Zagrebačke katedrale, navevši da je Zagrebačka nadbiskupija pokrenula biblioteku Tezàurus u kojoj želi riječju opisati i slikom popratiti najvažnije materijalne dragocjenosti Zagrebačke nadbiskupije koje čuva u svojim riznicama i muzejima te tako doprinijeti njihovom predstavljanju u javnosti.


Fotografije za prvu knjigu u nizu Tezàurus načinio je poznati zagrebački fotograf Zvonimir Atletić.
S obzirom da u arkadama Nadbiskupske palače u Zagrebu u tijeku izložba „Božji grob zagrebačke katedrale: vrhunsko remek-djelo hrvatske crkvene i kulturne baštine, zaslugom biskupa Petra Petretića (1664.-1667.)“, novoobjavljeni vodič bit će siguran pratitelj i tumač posjetiteljima prigodne izložbe. 
.