HR

Aktualnosti

Objavljeno: 17.08.2018.

Celjski biskup mons. Lipovšek predvodio proslavu Rokova u Zagrebu



Celjski biskup Stanislav Lipovšek predvodio je na blagdan sv. Roka, 16. kolovoza, svečano euharistijsko slavlje u zavjetnoj kapeli Sv. Roka na Rokovu perivoju u Zagrebu. Prije slavlja riječ pozdrava hodočasnicima uputio je župnik župe sv. Blaža na čijem se području nalazi i kapela, mons. Zlatko Koren. Prenio je i pozdrave zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, a u njegovo ime predvoditelju slavlja je čestitao zlatni svećenički jubilej.

Na početku homilije biskup Lipovšek rekao je kako je „današnje bogoslužje na izvjestan način povezano s jučerašnjom svetkovinom Uznesenja BDM na Nebo. S Marijom na nebo uznesenom radosno smo i sa zahvalnošću ponovno dotakli i iskusili čudesnost Božjeg plana koji nam je podarila njegova providnost. Poslani smo u današnji svijet da svatko od nas dobro obavi i dovrši svoje životno poslanje - te da se tako nakon zemaljskog života preselimo u nebesku domovinu onostran zemaljskih stvarnosti. Marija na nebo uznesena nam je putokaz. Na taj put osjetljivosti za Gospodina i na put radosnog ispunjavanja Božje volje upućuju nas također svetice i sveci Božji, koji su bili ljudi poput nas samih, ljudi koji su imali svoje dobre i manje dobre strane. Oni su sebe ostvarili u vjernosti Božjem pozivu, u spremnosti tražiti i vršiti volju Božju".

Pritom je istaknuo primjer sv. Roka koji je nakon smrti roditelja siromasima razdijelio svoje bogato naslijeđe, a sam se zaputio na pokorničko hodočašće u Rim da bi na grobovima apostola i mučenika našao nadahnuće za krepostan način života. No, ono što je vjernike proteklih vremena, ali još i danas kod njega zaokupljalo i privlačilo je njegovo nesebično služenje bližnjima. Koliko je sam bio potreban pomoći bližnjih, tolike je predanije služio potrebnijima i siromašnijima od sebe, te je tako doslovno oživotvorio Isusovu preporuku „Nitko nema veće ljubavi od ove: položiti vlastiti život za svoje prijatelje", rekao je biskup, te podsjetio kako je to i naš put.

Biskup Lipovšek podsjetio je kako je papa Franjo nedavno objavio pobudnicu „Kličite i radujte se", koja je poziv nama katolicima, također i svim kršćanima i svim ljudima dobra srca, da bismo u potpunosti iskusili bogatstvo kršćanskog života i zakoraknuli putem svetosti na koju smo svi pozvani i koja nam je svima dohvatljiva.

U osvrtu na misno evanđelje, posebno se zaustavio na dva blaženstva: biti graditelji mira i milosrdni. Raditi za mir, biti sijač mira u svome okruženju to je put svetosti, ističe papa Franjo. To vrijedi za globalni svijet, za događanja na svjetskoj sceni, ali to vrijedi i za naš mali svakodnevni svijet, za okoliš u kojemu živimo, za naše obitelji, za naše međusobne odnose, u rodbinskim i susjedskim vezama, u župi, za odnose u društvenoj zajednici, među ljudima i narodima, rekao je biskup Lipovšek, te podsjetio kako to vrijedi i za odnose između Slovenaca i Hrvata. „Otkada nas je Božja providnost ovdje postavila s istim poslanstvom, imamo sve mogućnosti da kao dva kršćanska naroda budemo kvasac i sol zemlje. Kroz povijest nikada nije bilo mržnje ili međusobnih ratova. Ipak, kroz povijest su uvijek iskrsavale, pa i danas iskrsavaju različite poteškoće i različita mišljenja koje treba strpljivo, sporazumno i mudro rješavati.

Kršćani, posebno mi katolici pri tome imamo posebno važnu zadaću da pomažemo političarima u traženju pravednih i svima prihvatljivih rješenja. I to zaista radimo na razini biskupskih konferencija, ali na izrazit način i u praktičnome kršćanskom životu. Posebno na pograničnim područjima i naročito još na zajedničkim hodočašćima u Mariju Bistricu, Brezje, Trsat, Ptujsku Goru, Ludbreg. Prisjetimo se samo lanjskog hodočašća u Stičnu povodom 100. obljetnice Marijinih ukazanja u Fatimi. Tada se trima tisućama slovenskih hodočasnika pridružilo još dvije tisuće Hrvata, te zajedno s biskupima i svećenicima molili za mir i bratstvo među ljudima i narodima. To je put svetosti".

Uz drugo blaženstvo „blago milosrdnima..." naglasio je kako je milosrđe put svetosti i uvijek je u svezi sa svakom vrstom pomoći. „To se također događalo između Slovenaca i Hrvata, posebno između Zagrebačke i Mariborske nadbiskupije, na početku drugoga svjetskog rata. Slovenski su svećenici bili protjerani u Hrvatsku. Posebno se tada istaknuo ondašnji zagrebački nadbiskup, sada blaženi kardinal Alojzije Stepinac. Izravno se zauzeo za protjerane svećenike i razmjestio ih po župama. Puno toga dobroga se događalo i u poratnom vremenu, posebno mogućnost da su mnogi slovenski učenici i svećenici zbog nesređenih prilika kod kuće mogli studirati u hrvatskim sjemeništima gdje su bili lijepo prihvaćeni". Podsjetio je i kako se danas ostvaruje važan oblik suradnje pri zajedničkom istraživanju masovnih grobnica u kojima su posmrtni ostaci Slovenaca i Hrvata, žrtava poslijeratnih masovnih ubojstava.

Homiliju je biskup Lipovšek zaključio riječima: „Naša se vjernost Isusu Kristu ostvaruje i provjerava u našem odnosu prema bližnjima, posebno u našem odnosu prema braći i sestrama koji su potrebni naše blizine i pomoći. Svijet u kojemu živimo pruža nam brojne poticaje i mogućnosti da se zaputimo tim putem svetosti i da zaista postanemo svjetlo svijeta i sol zemlje. Braćo i sestre u Kristu! Zaputimo se tim putem. Nek' nas na tom putu prati primjer i zagovor svetaca, posebno sv. Roka, našeg zaštitnika čiji spomendan danas ovdje slavimo".
Nakon popričesne molitve, jedan od koncelebranata kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog mons. Zvonimir Sekelj izrekao je molitvu blagoslova za kip sv. Roka, koji je potom biskup blagoslovio. Molitve pak za zdravlje i nabožne predmete izrekao je rektor svetišta Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu preč. Ivan Lenić.

Uslijedila je zavjetna procesija sa svijećama oko kapele, u kojoj se ove godine prvi puta nosio novi kip sv. Roka. Kip su nosili članovi Vatrogasne zajednice Grada Zagreba u pratnji žena u bistričkoj narodnoj nošnji. Prije biskupova blagoslova, okupljeni vjernici primili su mladomisnički blagoslov Darija Krala, rodom iz župe sv. Blaža. Pjevanje je animirala s. Cecilija Pleša. (IKA)
Ispišite stranicu: