HR

Aktualnosti

Objavljeno: 22.05.2017.

Fotomonografija o boravku tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića u Zagrebu


„Sveti Leopold Bogdan Mandić u Zagrebu, 13.-18. travnja 2016“, naslov je novoizišle bogato opremljene fotomonografije o prošlogodišnjem veličanstvenom događaju posjeta tijela svetog Leopolda Bogdana Mandića, a u prigodi nedavne obljetnice posjeta, objavljene u izdanju Provincijalata Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića i suizdanju Zagrebačke nadbiskupije.

Fotomonografiju su uredili mons. Nedjeljko Pintarić, predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, i fra Juro Šimić OFMCap, a grafički ju je oblikovala župljanka kapucinske župe u Dubravi Blaženka Matić. Na 144 stranice, uz mnoštvo fotografija na kojima će se tisuće sudionika prepoznati, objavljena su službena pisma provincijala hrvatskih kapucina fra Jure Šarčevića i zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića u povodu dolaska tijela sv. Leopolda, dekret o stjecanju jubilejskog oprosta prigodom boravka tijela sv. Leopolda u Zagrebu te ostala službena dokumentacija. Novinarski opisi događaja i tekstovi homilija predvoditelja misnih slavlja iz katedrale i crkve sv. Leopolda u Dubravi: kardinala Bozanića, sisačkog biskupa Košića, pomoćnog zagrebačkog biskupa Gorskog, dubrovačkog biskupa Uzinića, krčkog biskupa Petanjka, kotorskog biskupa Janjića te vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, ostaju također trajno svjedočanstvo o tim danima susreta sa dragim hrvatskim svecem, kojega je papa Franjo – zajedno sa svetim o. Pijom iz Pietrelcine – proglasio zaštitnikom Izvanredne svete Godine milosrđa.

„Bili su to dani susreta svetog Leopolda sa svojim sunarodnjacima u glavnom gradu Hrvatske i ujedno dani snažnog Božjeg zahvata koji se dogodio o 150. obljetnici Bogdanova rođenja u Herceg Novom. Tih smo dana ostvarili susret sa Svecem koji je život posvetio ispovjedničkoj službi. To iskustvo traje kao poticaj na sakrament pomirenja koji je sve prisutniji u našoj prvostolnici, hrvatskim svetištima, župnim i samostanskim crkvama i kapelama. Sveti nas Leopold uči kako su jedino Božje milosrđe i naše povjerenje u Boga put oslobođenja od zla“, napisao je u predgovoru monografiji zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, istaknuvši kako su tih dana rijeke ljudi različitih dobnih uzrasta, intelektualne razine i životnog statusa slijevale oko zemnih ostataka svetog Leopolda, a  da se „ozarenost radošću vidjela jednako na licu djeteta, mladića, žene i muškarca zrelih godina, starca i invalida, odražavajući dušu našeg hrvatskog puka“.

U „Odjecima“ monografija donosi sažetak konferencije za tisak nakon odlaska tijela sv. Leopolda, izvještaj s izložbe slika „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“, razgovor sa sudionikom slavlja mitropolitom zagrebačko-ljubljanskim Profirijem te izvještaj o proslavi 150. obljetnice rođenja sv. Leopolda, koje je u Padovi predvodio kardinal Bozanić.

U „Prilozima“ objavljena su svjedočanstva župnika župe Gospe od Brze i dekana Slavonskobrodskoga dekanata vlč. Ivana Lenića, rektora svetišta u Padovi fra  Flaviana Giovannija Guselle te bogoslova Banjamina Skolibera, koji je u Zagrebu nosio tijelo sv. Leopolda. Zadnji prilog u knjizi je tekst pod naslovom „Sveti Leopold Bogdan Mandić. Ispovjednik bogat milosrđem“, u kojem  fra  Flaviano Giovanni Gusella razmišlja o milosrđu i donosi biografske crtice iz života sv. Leopolda, čija se veličina krije u „žrtovanju i darivanju sebe, iz dana u dan, cijeloga svećeničkoga života, to jest 52 godine, u tišini, u skrovitosti, u skromnosti sobice koja je služila kao ispovjedaonica“.

Kapucinski provincijalni ministar fra Jure Šarčević u svojoj riječi zahvale na kraju monografije ističe da „sada godinu dana nakon posjeta sv. Leopolda mnogi vjernici zahvaljuju na prekrasnom duhovnom iskustvu što su ga doživjeli i milostima koje su dobili u danima dok je sv. Leopold bio s nama“, zaključujući da će „prelistavanje monografije i čitanje homilija i drugih tekstova, omogućiti da oživimo one osjećaje ushićenja, radosti i zahvale koji su nas ispunjali dok je sv. Leopold bio među nama. A njegov posjet Hrvatskoj ovom monografijom ostat će trajno zabilježen“. (N. P.)
Ispišite stranicu: