HR

Aktualnosti

Objavljeno: 19.03.2017.

Hodočašće vjernika župe Navještenja BDM iz Velike Gorice u zagrebačku katedralu blaženiku Alojziju Stepincu



Treću godinu za redom, u subotu 18. ožujka 2017. godine, vjernici župe Navještenja Blažene Djevice Marije iz Velike Gorice hodočastili su u zagrebačku katedralu našem blaženiku Alojziju Stepincu. Euharistijsko slavlje u 10 sati u vjerničkim pukom župe Navještenja ispunjenoj katedrali, predvodio je dr. Zvonimir Kurečić, prebendar Prvostolne crkve zagrebačke u zajedništvu s župnikom Norbertom Ivanom Koprivcem i kapelanom Lukom Brešićem te uz asistenciju đakona Maria Dukića, koji je navijestio Evanđelje, i ministranata župe. 

Toplo pozdravljajući prisutne vjernike, prenoseći im pozdrave njihovog nekadašnjeg kapelana rektora katedrale msgr. Josipa Kuhtića, dr. Kurečić je podsjetio kako bi naši stariji župljani na upit gdje smo se to danas zaputili odgovorili: "Išli smo na proštenje u zagrebačku katedralu". U propovijedi se osvrnuo na dnevno evanđelje - prispodobu o milosrdnom ocu i njegovim sinovima -  u kojoj Isus govori o oproštenju.

"Farizeji i pismoznanci slušali su Isusa i prigovarali mu da se druži s grešnicima. Onda im je Isus iznio ovu prispodobu da bi im približio Božje milosrđe. Nije bit u tome da je mlađi sin potratio imanje, i sami često imamo planove koji nam se izjalove, već u tome da je shvatio pogrešku i vratio se svome ocu. I mi kad učinimo grijeh vraćamo se svome Ocu, preko svećenika pristupamo sakramentu pomirenja, priznajemo grijeh i za njega se kajemo i svećenik nam udjeljuje odriješenje i tako se mirimo s Bogom. Crkva je ovaj tekst stavila malo prije sredine korizme da bismo napravili ispit savjesti, pristupili sakramentu pomirenja i dobili odrješenje i tako doživjeli Uskrs kao blagdan radosti.

Došli ste danas na grob blaženika Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa koji je branio prava svakog čovjeka. Kod njega su utočište našli hrvati katolici, ali i pravoslavni, Židovi i Romi. Bio je zaštitnik svih obespravljenih. Veličina nadbiskupa Stepinca je i u tome što je pod pritiskom komunističkih vlasti ostao vjeran Papi. Gajio je veliku ljubav prema svom hrvatskom narodu koji nije želio napustiti kad mu je to bilo ponuđeno. Svoje trpljenje prikazivao je za čvrstoću vjere svoga hrvatskog naroda. Dozvoljeno je da bude pokopan u zagrebačkoj katedrali i od tada je ona mjesto hodočašća. Na njegovom grobu mnogi traže utjehu i pomoć. Nadbiskupa Stepinca moramo nasljedovati u ljubavi prema svakom ljudskom životu. Molimo da i mi njegovim zagovorom budemo dosljedni kršćani i da se to prepozna u našem načinu života“, zaključio je propovijed dr. Kurečić.



Po završetku euharistijskog slavlja, koje je pjesmom uzveličao zbor župe, hodočasnici su predvođeni svećenicima izmolili molitvu za proglašenje blaženog Alojzija svetim te se kratko zadržali u katedrali u osobnim molitvama.  Uslijedio je posjet Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u kojem ih je toplom dobrodošlicom u sjemenišnoj kapeli Srca Isusova dočekao pomoćni duhonik bogoslova velečasni Andrija Miličević, koji je bio kapelan u župi Navještenja. Naglasio je kako je ova kapela srce bogoslovije i biskupije jer se u njoj bogoslovi svakodnevno mole. Trenutno je u bogosloviji 90 bogoslova. Pozvao je prisutne vjernike da mole za svoje buduće kapelane i župnike koji se ovdje odgajaju.

Vjernici su na hodočašću molili za zdravlje svojeg malog sugrađana Luke Stepanića. U prelijepom vrtu Sjemeništa bogoslovi su posjetitelje velikodušno počastili domjenkom nakon čega je uslijedio posjet crkvi svetog Franje Asiškog i Svetištu Najvjernije Majke odvjetnice Hrvatske u Remetama.
U crkvi svetog Franje na zagrebačkom Kaptolu, prvoj franjevačkoj crkvi u gradu Zagrebu, vjernici su doznali kako je sveti Franjo dva puta posjetio Zagreb. Prilikom hodočašća u Svetu zemlju, koje je trajalo dvije godine, Franjo je Zagreb posjetio prvi put pri odlasku i drugi put (1219.) pri povratku. Postoji legenda prema kojoj se sv. Franjo vraćajući se s hodočašća iz Svete zemlje odmorio u Zagrebu u kući gospođe Katarine Galović.

Franjo je želio počastiti sveta mjesta u Svetoj zemlji svojom prisutnošću. Na hodočašće je poveo dva brata kao pratnju i ponio križ. Stupio je u kontakt s egipatskim sultanom i sklopio s njim dogovor da smije posjetiti sveta mjesta. Tamo gdje su katolici prisutni u Svetoj zemlji mogu zahvaliti upravo sv. Franji. Danas su franjevci čuvari svetih mjesta u Svetoj zemlji, a trenutno su tamo iz Hrvatske brat Siniša i brat Matej. Franjevci su kao crkveni službenici znali preživjeti i među Turcima u Bosni i sačuvati vjeru i kršćanski živalj. Franjevce za Zagreb vežu tri stvari: njihov se samostan i crkva nalaze u blizini katedrale, u središtu grada, jer je sv. Franjo prilikom posjeta ostavio veliki dojam na zagrebačke biskupe i svećenike; najstarija freska sv. Franje (prva po starini iza talijanske) nalazi se u zgb. katedrali; sveti Franjo je u crkvi svete Barbare u zagrebačkom Vrapču naviještao Božju riječ i tom prigodom ukrali su mu plašt. Kad su ga subraća pitali gdje mu je plašt rekao je 'Odnijeli su ga vrapčići'.

U svetištu Majke Božje Remetske hodočasnici su doznali kako su karmelićani preuzeli brigu o ovom svetištu 1959. po želji nadbiskupa Stepinca. Blaženi Alojzije je, kao i mnogi zagrebački gradonačelnici i biskupi, često hodočastio u ovo svetište uspinjući se od Kaptola do Remeta otprilike sat vremena. Svake je subote ovdje hodočastio i kardinal Kuharić, u 6 sati sudjelovao bi sjedeći u klupi na Misi i tu su nastajale njegove nadahnute propovijedi. U ovom svetištu pjesnici su pisali pjesme pa su tu nastale Domjanićeve 'Fala' i 'K suncu prosi vsaka roža'.   
 
Kao poruku s ovog hodočašća vjernici su u srcu ponijeli riječi dr. Kurečića: "Molimo zagovor blaženog Alojzija da budemo dosljedni kršćani i da se to prepozna u našem načinu života". Ovo hodočašće uvelo je vjernike u Misije koje su jučer započele u župi Navještenja nakon gotovo trideset godina. Voditelj Misija je fra Miljenko Vrabec, kapucin.

Tekst: Snježana Kirinić Grubić
Foto: Željko Ljubek
Ispišite stranicu: