Izložba 'Ksaverska glagoljska baština'

23.2.2020.

U ispunjenoj Dvorani biskupa Srećka u samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu povodom Dana hrvatske glagoljice u subotu 22. veljače 2020. u večernjim satima održana je edukativna izložba Ksaverska glagoljska baština.



Program je započeo izvedbom Otče naša na hrvatskom crkvenoslavenskome jeziku koji je izveo Mješoviti zbor Društva prijatelja glagoljice Bašćina pod ravnanjem g. Miroslava Salopeka. Potom se nazočnima obratio đakon fra Mirko Mišković koji je uime Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša organizirao ovu edukativnu izložbu. Istaknuo je povezanost datuma koji se u kolofonu Misala po zakonu rimskoga dvora navodi kao datum tiskanja te prve hrvatske tiskanje knjige (a to je 22. veljače 1483. g.) s blagdanom Katedre sv. Petra. Hrvatski su glagoljaši odabirom tog datuma istaknuli svoju vjernost Katoličkoj crkvi i rimskome obredu, ujedno zadržavajući svoju osobitost, odnosno uporabu crkvenoslavenskoga (a ne latinskoga jezika) i glagoljskoga pisma u liturgijskim knjigama. Među hrvatskim glagoljašima, istaknuo je fra Mirko, posebno mjesto zauzimaju franjevci trećoredci koji nose časni naziv glagoljaši te koji su od svojih početaka pa sve do liturgijske obnove Drugoga vatikanskoga koncila i uvođenja narodnih jezika u rimski obred ljubomorno čuvali glagoljicu i crkvenoslavenski jezik te su postali baštinicima znamenitoga kulturnoga blaga kojega su dio prezentirali na izložbi.



Predavanje na izložbi održala je dr. sc. Tanja Kuštović, docentica pri Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U vrlo bogatom i zanimljivom četrdeset petominutnome predavanju na sažet je način prezentirala osnovne podatke o glagoljskome pismu, prvom slavenskom književnom jeziku te o glagoljskim knjigama koje se nalaze u samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu. Nakon kratkoga prikaza oblika glagoljskoga pisma (obla, uglata, kurzivna glagoljica) te osnovnih podataka o nastanku i razvoju slavenske pismenosti, okupljenima je predstavila glagoljske knjige koje su bile izložene. Samostan na Ksaveru iza svojih zidova čuva najstariji hrvatski tekst pisan latinicom (Red i zakon sestara dominikanki iz 1345. godine) te glagoljske neliturgijske i liturgijske tekstove. Od rukopisnih tekstova tu su: Ivančićev zbornik (14./ 15. st.) i 1. Klimantovićev zbornik (1501. - 1512). Od tiskanih knjiga ovdje se nalazi prva hrvatska inkunabula, knjiga koju su Hrvati otisnuli 22. veljače 1483. g. Misal po zakonu rimskoga dvora. Riječ je o prvom misalu otisnutom u Europi koji nije tiskan na latinskom jeziku i latinici.

Dr. Kuštović posebno je naglasila kako su Hrvati imali svoju prvu tiskanu knjigu tridesetak godina nakon tiskanja prve knjige u Europi (Gutembergova Biblija), čime se Hrvati mogu svrstati u red s mnogim velikim narodima Europe (od kojih su neki prve tiskane knjige dobili puno kasnije!). Posebno se osvrnula i na mnogobrojne teze o mjestu tiskanja hrvatskoga prvotiska, što je do danas nepoznanica (Venecija, Kosinj, Istra itd.). Progovorila je i o još jednoj značajnoj inkunabuli koja se čuva u ksaverskome samostanu: Spovid općena iz 1496. g. To je jedina hrvatska neliturgijska inkunabula, jedina pisana čakavskim jezikom, prva naša knjiga u kojoj je otisnut tiskarski znak i od te je knjige sačuvan jedan jedini primjerak. Knjiga je otisnuta u Senjskoj tiskari kojom je rukovodio Blaž Baromić. Iz Senjske tiskare u ovom se samostanu čuvaju još i Naručnik plebanušev (1507) i Korizmenjak (1508). Samostan je vlasnik i Misala Pavla Modrušanina (1528) otisnutog u Veneciji te misala i brevijara (Levakovićev, Paštrićev, Karamanov) nastalih pod Kongregacijom za nauk vjere. Svi su otisnuti u Rimu. Za razliku od prethodno spomenutih knjiga, knjige tiskane u rimskoj Kongregaciji de propaganda fide tisane su glagoljskim pismom, ali ne više hrvatskom redakcijom staroslavenskoga/crkvenoslavenskoga jezika, nego ukrajinskom redakcijom, kojom su se služili i katolici istočnoga bizantsko-slavenskoga jezika. Dr. Kuštović na kraju je prezentirala i posljednja hrvatskoglagoljska liturgijska izdanja, a to je Misal Antuna Dragutina Parčića (1893., 1896., 1905.) te posljednji misal koji je samo jednim dijelom otisnut glagoljicom a veći dio latinicom – Vajsov Misal (1927.).



Na koncu se svima prisutnima obratio i zahvalio gvardijan ksaverskoga Samostana fra Ivan Paponja, a službeni dio izložbe završio je izvedbom skladbe Pomiluj, Gospodi koju je također izveo zbor Bašćina. Svi prisutni su potom pozvani na kratku okrjepu i druženje te su imali mogućnost iz bližega pogledati izložene knjige.
fra Mirko Mišković, TOR

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr