Povodom 70. obljetnice rušenja karlovačke crkve svetih Ćirila i Metoda (1948.-2018.), Gradski muzej Karlovac i Dijecezanski muzej Zagrebačke nadbiskupije, uz potporu Karlovačke županije, Grada Karlovca i Nacionalnog svetišta svetog Josipa, priredio je izložbu u karlovačkom parku iza Gradskog kazališta Zorin dom, na samom mjestu gdje je nekada stajala velebna crkva posvećena slavenskim apostolima, suzaštitnicima Europe. S obzirom da je izložba zamišljena kao pokretna, jer je postavljena na stabilna metalna trostrana postolja, ovih je dana, nakon gostovanja na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, postavljena i ispred Muzeja bl. Alojzija Stepinca na zagrebačkom Kaptolu. Cilj izložbe jest da se javnost upozna s kulturocidom komunističkih vlastodržaca nakon II. svjetskog rata, koji su porušili tu jedinstvenu i tada još „novoizgrađenu“ karlovačku crkvu, koja bi i dan danas svojim izgledom i arhitekturom plijenila poglede i uljepšavala vizuru „grada na četiri rijeke“. Vjerojatno je riječ o najvećoj crkvenoj građevini srušenoj u vremenu Druge Jugoslavije.
Spomenuta crkvena građevina 1948. proglašena je ruševnom, pogubnom za prolaznike te umjetnički i kulturološki bezvrijednom. Od takozvane građanske pritužbe, da ruševni objekt prijeti prolaznicima, pa do osnivanja komisije pri Narodnom odboru koja je provela očevid i preporučila rušenje te do provedbe odluke o rušenju prošlo je svega 18 dana. Rušenje koje je započelo na sami blagdan sv. Ćirila i Metoda 5. srpnja 1948. trajalo je dvije godine. Na taj je način nestalo jedno od najznačajnijih graditeljskih obilježja historicističkog Karlovca, dominantni dio središnje gradske panorame, u susjedstvu Zorin-doma (današnje gradsko kazalište) i djevojačke pučke škole. Najveći je to projekt arhitekta Hektora Eckhela (Trst, 6. III. 1855 — Zagreb, 11. V. 1934) koji je, na poziv Hermana Bolléa, 1881. došao u Zagreb da bi sudjelovao na obnovi katedrale.
Neoromanička crkva sv. Ćirila i Metoda bila je 44 m dugačka, širine 18 metara i visine zvonika prema prvotnim nacrtima 56 metara. Bila je dovoljno prostrana da primi 2.000 ljudi. Gradnja je započela na inicijativu dubovačkog župnika Alojzija Hegedića (1888. – 1912.), nekadašnjeg župnika župe sv. Ivana Krstitelja u zagrebačkoj Novoj Vesi, koji je nastojao razriješiti problematiku ustroja karlovačkih župa, obilježenu, između ostalog, povijesnim razgraničenjem civilne i vojne uprave. Kamen temeljac je položen je 1905. godine, a dovršena je 1910. godine. Loš statički izračun je u prouzročio određene poteškoće, pa je crkva bila zatvorena i čekala popravak, ali nije ga dočekala. U burnom 20. stoljeću u Karlovcu su nestala brojna simbolička obilježja: katoličke i pravoslavne crkve, sinagoga, spomenici antifašizmu…historiografski doprinosi ovoj tematici još su uvijek skromni a kolektivno sjećanje prožeto je nelagodom a često i ostrašćenom jednostranošću.
Izložba na zagrebačkom Kaptolu, ispred muzeja bl. Alojzija Stepinca, u adventskom vremenu, ujedno je i najljepši mogući spomen na Hektora Eckhela, vrijednog umjetnika koji je svojim djelovanjem pridonio da današnji Kaptol bude to što jest. Da je njegovo životno djelo u Karlovcu sačuvano, on bi zacijelo bio daleko poznatiji no što jest. Podsjećamo i na to da je Eckelov portret, u obliku maskerona, isklesan u sjevernom tornju Katedrale, odmah do Bolléovog. Izložba nosi naslov „Priča iz Staljinove ulice“, podsjećajući tako na vrijeme rušenja crkve koja se nalazila u Staljinovoj ulici, a uskoro je i ulica promijenila ime jer je i Staljin „pao“. Autori su Igor Čulig, Tomislav Šegina i vlč. dr. Vlado Mikšić. Posjetitelji izložbu mogu vidjeti danonoćno tijekom adventa. (N.P.)
