HR

Aktualnosti

Objavljeno: 19.04.2020.

Kardinal Josip Bozanić na svetkovinu Božjega Milosrđa predslavio euharistijsko slavlje u Župi Tijela Kristova


Zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić predslavio je 19. travnja 2020. na II. vazmenu nedjelju, od starine zvanu i Bijela nedjelja, euharistijsko slavlje svetkovine Božjeg milosrđa u Župnoj crkvi Tijela Kristova u Sopotu u Novome Zagrebu. Slavlju su koncelebrirali župnik Župe Tijela Kristova preč. Ivica Reparinac, pročelnik Tiskovnoga ureda preč. Borna Puškarić te nadbiskupski tajnik vlč. Ivan Lukić, a izravno ga je prenosila Hrvatska radiotelevizija.

Pozdravivši sve vjernike koji bogoslužje prate televizijskim ili radijskim prijenosom, te čestitavši Uskrs vjernicima koji ga danas slave prema Julijanskome kalendaru, kardinal Bozanić je u uvodu misnoga slavlja podsjetio kako današnjom prvom nedjeljom nakon Uskrsa završava uskrsna osmina. – Ovdje smo danas u ovoj crkvi, ali i mislima i molitvama obuhvaćamo sve, i sve želim unijeti na ovaj oltar. Nalazimo se u posebnom vremenu kušnje kada sve više osjećamo potrebu da uđemo u svoje župne crkve i zajedno sa župnom zajednicom slavimo svetu misu i pristupimo euharistijskome stolu. Molimo za to da nam što prije dođe to vrijeme. No, i sad samo uvjereni da je Isus s nama. On je rekao da „gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja među njima“. Svi smo mi sada na neki način sabrani u Njegovo ime i On je s nama. Ne samo zbog svojeg obećanje, nego jer je živ, uskrsnuo prisutan među nama. – rekao je Kardinal, pozvavši vjernike da Kristu otvore svoja srca, moleći ga da bude milosrdan.



Homiliju je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić koncipirao u tri točke:  (1) Mir Kristov, (2) Toma apostol i (3) Božje milosrđe.

Razmatrajući prvu, Kardinal je istaknuo kako današnje Ivanovo Evanđelje (usp. Iv 20) opisuje dva događaja. Prvi se dogodio onog istog prvog dana u tjednu, na sam Uskrs navečer, kada preplašeni apostoli nisu bili samo fizički zatvoreni, već i u stanju zatvorenosti srca jer jedni su Isusa izdali, a drugi, razočaravši se, razbježali. I tada dolazi Isus, stane u sredinu među njih i ne osuđuje, ne propovijeda i ne prekorava, već jednostavno progovara „Mir vama!“ – „Mir Vama!“ je tipičan pozdrav Uskrsloga Gospodina. Mir koji dolazi s neba jer već su u Betlehemu anđeli pjevali „Slava Bogu na visini i mir ljudima dobre volje.“ Isus je svojim učenicima, kada ih je slao da idu propovijedati, također rekao: „Kad uđete u koju kući, zaželite mir“ pa nakon Uskrsa Isus upravo pozdravlja „Mir vama!“. Braćo i sestre, ovaj Isusov pozdrav nije samo pozdrav, ni dobra želja. On donosi mir. To je dar Krista uskrsloga. Mir! On je došao da u prestrašena srca, u prestrašene duše apostola unese mir, računajući s njima. (…) I njihova su se srca obradovala. -  rekao je Kardinal.
 
Zaustavivši se, nadalje, na apostolu Tomi koji ne povjerova, Kardinal je naglasio da je upravo on primjer kako i ljudi danas puno puta na konkretan način žele sve „programirati“, proučiti, doživjeti, iskusiti, kako bi povjerovali. Ali, tako se ne dolazi do vjere.  – Isus je pristupio Tomi, nudi mu se i daje. Ne nameće se. I Toma, prema riječima evanđelista Ivana, ne stavlja prst u Isusove rane, ali se susreo s Isusom. I to je ono bitno. Susret rađa vjeru, i upravo u tom susretu Toma izriče njezinu najljepšu ispovijed: „Gospodin moj i Bog moj!“ – kazao je Kardinal, rastumačivši kako Bog nije neki daleki Bog teologa i filozofa, već „moj Bog“ pa stoga ni Isusove riječi „Blago onima koji ne vidješe, a vjeruju“ nisu prigovor Tomi, već navještaj da će biti blaženi svi ono koji u susretu s apostolima i Kristovim učenicima prepoznaju Isusa, povjerovavši.

II. vazmena nedjelja je i Nedjelja Božjega Milosrđa. Ustanovio ju je sveti Ivan Pavao II., papa u jubilarnoj 2000. godini, istovremeno kanoniziravši poljsku redovnicu i mističarku s. Faustinu Kowalsku, glasnicu milosrđa Gospodnjega. – Božje je Milosrđe susret ljudske bijede i Božjeg Milosrđa.  – objasnio je Kardinal, prispodobivši kako Bog na čovjeka gleda u cjelini, a ne kao ljudi koji čovjeka ocjenjuju i prosuđuju prema njegovim postupcima. – Isus gleda čovjeka i ono što on jest, gleda cjelinu. Ne samo ono što ne valja, već dapače ono dobro što želi ojačati i probuditi. Želi ponijeti na križ našu bijedu i mizerije, sve ono što ne valja. Dozvolimo Isusu da ono što ne valja ponese na svome križu – pozvao je vjernike Kardinal, upozorivši kako nije riječ o relativizmu i činjenju svega ono što hoću jer Bog će ionako oprostiti, već o činjenici prepoznavanja onoga što ne valja. Upravo to treba predati Isusu i slijediti Ga u činjenu onoga na što On poziva. – A to je samo Bogu moguće. Božje Milosrđe jednio je što nas može spasiti. Pozvani smo učiti od Boga i biti jedni prema drugima što milosrdniji. (…) Prihvatiti u cjelini onoga s kojim živim, pokušati razumjeti ono što ne valja i pomoći da ga Isus, da ga Bog u svome Milosrđu od toga oslobodi. Molimo da se što više otvorimo Bogu jer bit će onda i naš život radosniji – poručio je kardinal Bozanić.




Prije završnoga blagoslova Kardinal se spomenuo slike o Bogu Ocu koju često ponavlja papa Franjo: – Bog je dobar otac koji, gledajući dijete kako počinje hodati i pada, ga neprestano diže. I ne želi da ostane na zemlji, ali mu ne prigovara što pada, već mu daje hrabrost da se digne i ide naprijed. To je Bog – Milosrdan otac. On tako postupa prema nama. I treba vjerovati u Božju dobrotu i Božju ljubav. Đavao radi suprotno i onaj je koji optužuje: „Ti si takav i nije moguće da se popraviš, ostani u toj kaljuži“, kazao je Kardinal te podsjetio na povijesni događaj uklanjanja vrha zvonika sjevernoga tornja zagrebačke katedrale oštećenoga u potresu 22. ožujka. – Katedrala je znak naše duhovnosti i identiteta. Dok se je skidao taj vrh, željeli smo obnoviti svoje pouzdanje da je ova kušnja koja nas je zadesila izazov da moramo ići naprijed. I Katedrala je na neki način ona koja, na neki način, dijeli sudbinu s tolikim kućama koje su porušene. Ali u solidarnosti, u međusobnoj pomoći i povjerenjem u Boga i s vjerom da je moguće ići dalje, pratili smo i ono što se u petak događalo. I zato je Uskrs blagdan pobjede, blagdan budućnosti i nade za svakoga čovjeka – poručio je Kardinal, saževši stvarnost koju ovih dana živi sav hrvatski narod i zazvavši na nj Božji blagoslov.



Euharistijsko su slavlje pjevanjem animirali stalni članovi Zbora HRT-a uz orguljašku pratnju Dubravka Ćepulića Polgara.

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
Ispišite stranicu: