Aktualnosti

Hrvatsko književno družtvo Sv. Jeronima održalo je u četvrtak 12. siečnja devetu “Književnu večer četvrtkom”, u obliku okrugloga stola pod naslovom “Zašto pisati korienskim pravopisom?”. Govorili su književnik Ante Kraljević, urednik Stjepan Razum i hrvatski domoljub i javni radnik Branimir Petener. Okrugli je stol priređen nakon odluke Upravnog odbora HKD-a Sv. Jeronima od 14. prosinca 2016., da se časopis “Marulić” od prvog broja ove godine objavljuje hrvatskim korienskim pravopisom. Hrvatski se jezik tiekom četiri stoljeća prirodno razvijao, od Marka Marulića (1450.-1542.), preko Bartola Kašića (1575.-1650.) i Ljudevita Gaja (1809.-1872.), do Adolfa Vebera Tkalčevića (1825.-1889.) i Bogoslava Šuleka (1816.-1895.), stupova Zagrebačke jezikoslovne škole.

No, onda je političkom odlukom bana Dragutina Khuena Hedervarskoga napravljen neprirodan prekid – prevrat, u slovopisanju, pravopisu i oblicima rieči. Prevrat se dogodio u takvim razmjerima, da mi ljudi 20. i 21. stoljeća ne znamo kako su govorili i pisali hrvatski književnici 19. i prijašnjih stoljeća. Sve ono što je tiekom 20. stoljeća objavljeno, recimo u znamenitom knjižnom nizu “Pet stoljeća hrvatske književnosti”, preoblikovano je na način vukovskoga pisanja. Kontinuitet razvoja hrvatskoga jezika prekinut je prvi put u posljednjem desetljeću 19. stoljeća, a onda još jače u socijalističkoj Jugoslaviji.

Tiekom stotinu godina (1889.-1990.) na području današnje Hrvatske objavljeno je i korišteno 12 pravopisa u 40 izdanja, što znači svake dvie i pol godine jedna pravopisna knjiga. A od 1990. do 2013., dakle u četiri puta kraćemu razdoblju, također je objavljeno 12 pravopisa u 33 izdanja, što svjedoči o velikom povećanju “proizvodnosti”, odnosno o velikoj zamršenosti na jezikoslovnom području.

Većina tih pravopisa utemeljena je na zvučnom (vukovskom) načinu pisanja. Uredničtvo časopisa “Marulić” ravnat će se u buduće prema “Hrvatskom pravopisu” Franje Cipre i Bratoljuba Klaića iz 1944. godine, čiji je pretisak učinio Stjepko Težak 1992. godine. Četiri osnovna načela korienskoga ili tvorbenoga pisanja izložio je Branimir Petener, na način da je koriensko pisanje svim slušateljima postalo sasvim prihvatljivo i poželjno. To su brojni slušatelji posvjedočili i u susljednoj razpravi.