Aktualnosti

Na treću vazmenu nedjelju, 15. travnja ove godine, u župi sv. Siksta pape u Pribiću pored Krašića (Jastrebarski dekanat), svečano je otvorena „Godina Sluge Božjega kard. Franje Kuharića“ za istoimenu župu. Koncelebrirano misno slavlje s početkom u 11.00 sati u prepunoj župnoj crkvi predvodio je preč. Matija Pavlaković, rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu u zajedništvu s domaćim župnikom vlč. Stjepanom Dijanešom te vlč. Nenadom Krajačićem, župnikom grkokatoličke župe Pribić i Prečno. Na početku misnoga slavlja vlč. Župnik pozdravio je okupljeno mnoštvo, a na poseban način gdina. Josipa Petkovića Fajnika, načelnika općine Krašić, gdina. Josipa Špoljara, zamjenika načelnika, krašićke mažoretkinje, članove Molitvene zajednice „kard. Franjo Kuharić“ pod zaštitom Majke Božje Dolske te općinske vjećnike pristigle na ovo slavlje.



Priprema za otvaranje ovog jubileja započela je 2012. godine pod geslom „Gospodine providi!“, a sama „Godina kard. Kuharića“ trajat će do 16. travnja 2019. godine kada se slavi 100. godina krštenja Sluge Božjega kard. Franje Kuharića, samo dan nakon proslave njegova rođendana. Geslo proslave je „Blagoslovi nas Gospodine!“, a za tu prigodu župa želi podići spomenik Kardinalu u cinktoru župne crkve te urediti Trg i prostor oko župne crkve te budućeg spomenika.



Na početku svoje propovijedi, vezujući se za misna čitanja III. vazmene nedjelje, preč. Pavlaković je naglasio:“ I današnji evanđeoski ulomak nas nastavlja upoznavati s Isusovim ukazanjima učenicima nakon uskrsnuća. Za prvo od njih smo saznali iz pripovijesti dvojice učenika koji Isusa „prepoznaše u lomljenju kruha“. Radi se o ukazanju učenicima na putu u Emaus. Dok su oni o tome razgovarali, Isus se u Lukinom evanđelju ukazao po prvi put i svima zajedno: „Stane Isus posred njih i reče im: „Mir vama!“ U oba ova slučaja, a tako je bilo i s izvještajima koje smo proteklih tjedana čitali iz pera drugih evanđelista, u oči najprije upada zbunjenost i prestrašenost učenika, koja se tijekom susreta malo pomalo pretvara u veliku radost, koja na kraju, nakon što im uskrsnuli Isus objasni ono što se dogodilo ili, kako kaže evanđelist Luka, nakon što im „otvori pamet da razumiju Pisma“, postaje poslanje: „Vi ste tome svjedoci.“



Što je razlog ove zbunjenosti i prestrašenosti, koja se postupno pretvara u radost i postaje navještaj? Odgovor na ovo pitanje djelomično možemo pronaći u ulomku iz Djela apostolskih koji nam prenosi konkretan primjer kako su Isusovi učenici, u ovom slučaju sâm Petar, izvršavali to svoje svjedočko poslanje. U tom, naime, ulomku imamo, s jedne strane, jasno iznesenu optužnicu koju Petar iznosi protiv Izraelaca: „Začetnika života ubiste.“ I imamo, s druge strane, još jasniju poruku da Isusovo uskrsnuće od mrtvih, čemu su učenici svjedoci, nije razlog za strah. Isus nije umro zato što su to oni htjeli, nego zato da ispuni ono što „Bog … unaprijed navijesti po ustima svih proroka.“ I još važnije! Isus nije uskrsnuo da bi se osvetio. Isus je uskrsnuo da bi sve spasio: „Braćo, znam da ste ono uradili iz neznanja kao i glavari vaši. … Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši.“, zaključuje propovjednik.



Govoreći o kard. Kuhariću, preč. Rektor sjemeništa je naglasio:“ Ovdje u Pribiću, rodnom mjestu Sluge Božjega kardinala Franje Kuharića, danas smo okupljeni kako bi se prisjetili njegova rođendana, sada već davne 1919. godine. Okupljeni smo kako bi se prisjetili da imamo „zagovornika kod Oca“ kako nam kazuje i današnja Božja riječ. I zaista, Kardinal Kuharić živio je svjestan duboke drame ljudskoga roda, bio je uvijek uronjen u pitanja koja su mučila čovjeka. No, bilo bi pogrješno ne vidjeti njegov evanđeoski odmak. Kardinal se nije nastojao svidjeti nekomu prešućivanjem Kristove istine. Premda masovni mediji danas mogu stvarati razne slike o ljudima iz bliže i dalje prošlosti, graditi dojmove kakvi odgovaraju nekom trenutnom cilju, ono što ostaje kao provjerljivo jesu izravna svjedočanstva, njegove riječi i susreti s njim.



Među sjećanjima o kardinalu Kuhariću sigurno se nalazi njegova blizina čovjeku, ali evanđeoska blizina, ona naime koja je dopustila da progovori Bog sa svom zahtjevnošću osporavanja njegovih stavova u društvu, kako u doba komunističkog totalitarizma, tako i za vrijeme rata protiv Hrvatske domovine, kao i u vrijeme demokratskih promjena devedesetih godina prošloga stoljeća. ... Sestre i braćo, dok molimo za proglašenje svetim blaženoga Alojzija, osjećamo da je u toj molitvi i Sluga Božji kardinal Franjo. Pamtimo njegovu radost u vrijeme beatifikacije, radost čovjeka koji je svim svojim bićem pronosio glas o svetosti blaženoga Alojzija i bio glas onih koji nisu smjeli govoriti. Ta dva života jasno pokazuju isti spoj vrijednosti, istine i savjesti, jer su vođeni istim Duhom, jer su vođeni poštivanjem Božjih zapovijedi.“, zaključuje propovjednik.



„Dragi župljani u ponosnoj dolini Kardinala! I mi smo pozvani ponajprije na obraćenje i popravak života. To je vjernički čin i naš najljepši doprinos radosti Domovine. Ne prestajemo moliti za sve koji su u potrebi, a kao Crkva znamo da iskrenu molitvu prati zagovor svetih. I kada je teško, zazovimo Božji mir i blagoslov, s pouzdanjem u njegovu dobrotu i blizinu, u zajedništvu s Presvetom Bogorodicom Marijom, našom Majkom i blaženim Alojzijem. Vjerujemo da nas, dok mu čestitamo rođendan, svojom molitvom prati i kardinal Franjo, ponizan čovjek koji je sigurno velik u nebeskome kraljevstvu.“, završio je svoju propovijed preč. Pavlaković.

Ljepoti slavlja doprinijela su i trojica sjemeništaraca koji su zajedno sa domaćim ministrantima posluživali kod oltara, a na koncu slavlja svoje svjedočanstvo duhovnoga poziva izrekao je Marko Štefanov, sjemeništarac maturant iz Varaždinske biskupije, a o životu u sjemeništu i aktivnostima koje sjemenište nudi progovorio je Lovro Sušac, sjemeništarac prve godine iz Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Izmjenom prigodnih poklona između domaćeg župnika i rektora Sjemeništa zaključeno je misno slavlje otvaranja „Godine kard. Kuharića“ za župu Pribić, a radost bratskog zajedništva nastavila se kod obiteljskoga stola i pohodom crkvi Majke Božje Dolske u popodnevnim satima.