Aktualnosti

Odgovarajući na neke tvrdnje koje su se pojavile u medijima o odnosu Kardinalske komisije i Instituta za religijske poslove (IOR) ističemo sljedeće:

Institut za religijske poslove (IOR) je ustanova Svete Stolice, koja ima zadaću „čuvati i upravljati materijalnim dobrima, povjerenim od strane fizičkih ili pravnih osoba, koja se koriste za vjerske i karitativne potrebe“.

Upravu IOR-a čine: Upravno-nadzorno vijeće koje je sastavljeno od 7 laika stručnjaka iz raznih zemalja svijeta, Direktor, Zamjenik direktora, Revizori i Prelat kojega postavlja Sveti Otac.

Vanjski nadzor u ime Svete Stolice povjeren je Kardinalskoj komisiji, koju je radi transparentnijeg poslovanja imenovao papa Franjo, a koja se sastoji od šest članova, od kojih su trojica kardinali iz Rimske kurije i trojica kardinala nadbiskupa iz raznih svjetskih nadbiskupija.

Kardinalska komisija ne ulazi u direktnu upravu IOR-a, nego u ime Svetog Oca nadzire njegov rad i izvješćuje papu Franju o poslovanju IOR-a.

Članovi Kardinalske komisije koji žive u Rimu i dugo rade u Rimskoj kuriji su: državni tajnik Svete Stolice, kardinal Pietro Parolin, predsjednik Papinskog vijeća za međureligijski dijalog, kardinal Jean-Louis Tauran i predsjednik Kardinalske komisije za IOR, kardinal Santos Abril y Castello.

Kardinali koji žive izvan Rima i ne rade u Rimskoj kuriji nego su rezidencijalni nadbiskupi u raznim zemljama svijeta jesu: kardinal Christoph Schönborn, bečki nadbiskup (Austrija), kardinal Thomas Christopher Collins, torontski nadbiskup (Kanada) i kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup (Hrvatska), kojega je članom Kardinalske komisije imenovao papa Franjo 2014. godine.

Sadašnji članovi Komisije, za razliku od članova iz prijašnjeg mandata, ne primaju nikakvu novčanu nagradu za svoj rad u Komisiji. Tako ni kardinal Bozanić do danas nije primio nikakvu novčanu nagradu za rad u Komisiji.

Glede pitanja koja se postavljaju vezano uz godišnji izvještaj IOR-a napominjemo da je kardinal Bozanić član Komisije za IOR zajedno s još petoricom kardinala od kojih trojica rade u Rimskoj kuriji, a dvojica su rezidencijalni nadbiskupi.

Cifra koja se navodi u izvještaju odnosi se zborno na članove Komisije, iako ne na svakoga u istoj vrijednosti. Ne ulazeći u privatnost bankarskih podataka s obzirom na spomenutu cifru, samo naglašavamo da polog koji se nalazi pod imenom kardinala Bozanića nije njegov privatni, nego je to novac za crkvene potrebe.

U taj polog ulaze samo prigodni darovi za potrebe Crkve isključivo dobiveni u inozemstvu. Iz tih se sredstava već tradicionalno isplaćuju troškovi za neke crkvene potrebe Zagrebačke nadbiskupije vezane uz Rim, kao što su pretplate raznih revija, kupovanje crkvenih knjiga, liturgijskog ruha, predmeta, neke studentske potrebe i sl.

Ovime kategorički izjavljujemo da se tu ne radi ni o jednoj kuni iz državnog proračuna, jer je taj novac ugovorno vezan za određene namjene, koji se tako i troši, a računi u Nadbiskupskom duhovnom stolu uvijek su dostupni državnoj kontroli.