Aktualnosti

U srijedu, 11. siječnja 2017. godine u Dvorani II Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu, u sklopu projekta Hrvatska glagoljaška baština, kojega priređuju Institut i Društvo prijatelja glagoljice, predsjednik Hrvatsko-češkoga društva gospodin Marijan Lipovac održao je predavanje o biskupu Duhu, kojeg je oko 1094. na čelo novoosnovane Zagrebačke biskupije imenovao njen osnivač, mađarski kralj sveti Ladislav.

On je, kako svjedoči Felicijanova povelja iz 1134., „pronašao prikladnoga Čeha, muža časna života koji se zvao Duh. Njega je po svojem kapelanu Fanciki postavio pastirom iste Crkve.“ Iz tih šturih podataka izvjesno je jedino da je biskup Duh po narodnosti bio Čeh, ali nisu poznati ni mjesto ni vrijeme njegova rođenja i smrti. Povjesničari su iz škrtih podataka pokušali rekonstruirati fragmente iz Duhove biografije pa je postavljena teza da je bio benediktinac koji je potjecao iz nekog od čeških benediktinskih samostana – glagoljaškog u Sázavi ili latinskog u Břevnovu (danas dio Praga). Razlog zašto je mađarski kralj za biskupa nove biskupije na osvojenom hrvatskom području doveo upravo Čeha najvjerojatnije je bila jezična bliskost. Prema tradiciji, upravo je Duh u Zagreb donio najstarije sačuvane crkvene knjige koje se danas čuvaju u Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije, a pripisuju mu se i glose u Radonovoj Bibliji koje bi mogle biti najstariji spomenik hrvatskoga jezika. Pripisuju mu se i zasluge za početak gradnje zagrebačke katedrale.

U svojoj domovini Češkoj Duh je ostao uglavnom nepoznat, a pjesnik Jan Kollár spominje ga u svom spjevu Kći Slave iz 1832., smjestivši ga u raj među ljude značajne za pokrštenje slavenskih naroda, a u objašnjenjima Duha je nazvao apostolom Hrvata. Duhovo imenovanje za zagrebačkog biskupa ujedno je i prvi povijesnim izvorima potvrđeni slučaj veza Hrvata i Čeha pa se smatra da s biskupom Duhom počinje i povijest hrvatsko-čeških odnosa. Pripadnici češke manjine smatraju biskupa Duha svojim rodonačelnikom, budući da je bio prvi poznati Čeh koji je živio u Hrvatskoj.

U Zagrebu je biskup Duh 2005. na prijedlog Hrvatsko-češkog društva dobio stube sa svojim imenom, a 2014. na inicijativu Hrvatsko-češkog društva i Češke besede Zagrebačke županije, u Dubravi kod Vrbovca postavljen je spomenik biskupu Duhu. Budući da s osnutkom Zagrebačke biskupije počinje pisana povijest Zagreba, biskupa Duha može se nazvati i prvim imenom poznatim Zagrepčaninom. Današnji je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić 75. nasljednik biskupa Duha.