Uvodna riječ i homilija kardinala Bozanića sa Službe riječi prigodom dolaska Misijskog križa u zagrebačku prvostolnicu

8.2.2020.




Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački
Služba Božje Riječi u čast Svetoga križa, povodom dolaska u zagrebačku prvostolnicu
Misijskoga križa Međunarodnoga euharistijskog kongresa u Budimpešti 2020.
Zagreb, Katedrala, 8. veljače 2020. godine.
Liturgijska čitanja: 1 Pt 3, 14-17;  Lk 16, 9, 23-26.
 
UVODNA RIJEČ

Draga braćo biskupi, prezbiteri i đakoni,
sestre redovnice, bogoslovi i sjemeništarci,
dragi mladi, braćo i sestre!

Danas smo u našoj Prvostolnici postavili ovaj križ, koji je k nama došao iz Mađarske. On je simbol 52. Međunarodnog euharistijskog kongresa koji će se proslaviti u Budimpešti, u rujnu ove godine. Drago nam je što na izravan način možemo biti dionici puta ovoga križa koji povezuje razne biskupije i narode, a tiče se događaja važnog za sveopću Crkvu, u kojemu će sudjelovati vjernici iz svih krajeva svijeta.

Zahvaljujem nadbiskupu ostrogonsko-budimpeštanskom, kardinalu Péteru Erdöu, koji je omogućio da ovaj križ bude u našoj sredini upravo u trodnevnici blagdana blaženoga Alojzija Stepinca. To je ponajprije znak blizine naših Crkava koje žive u Hrvatskoj i Mađarskoj. To je znak koji svjedoči o zajedništvu katoličke vjere.

Naime, ovaj Križ, koji je 20. studenoga 2017. u Rimu blagoslovio papa Franjo, iznimno je zanimljiv svojim izgledom i sadržajem. U njegovu je središtu dio onoga drveta koje vjernici časte kao relikviju Kristova križa, na kojemu je razapet i na kojemu nas je na Kalvariji Božji Sin otkupio za vječnost. Pod jednim je drvetom čovjek svojom neposlušnošću otvorio ponor propasti i smrti, a na drugome je drvetu Isus, poslušnošću Ocu, čovjeku vratio život.

Ovaj križ po sebi ima dekoraciju brončanih vitica koje nalikuju na grane i mladice, izrasle iz korijena Kristova prinosa u ljubavi. U tim se mladicama nalaze relikvije svetaca i blaženika, osobito iz Srednje i Istočne Europe. Oni su istinski cvjetovi i plodovi u kojima je vidljiv novi, vječni život.
Na tome stablu nalaze se i relikvije hrvatskih svetaca i blaženika mučenika: sv. Marka Križevčanina, blaženoga Alojzija Stepinca te blaženih sestara Kćeri Božje ljubavi koje zovemo 'Drinskim mučenicama'. I mađarski i hrvatski narod imaju predivne uzore u prinošenju svoga života za druge. Crkve jačaju njihovi mučenici i baš ih mučenici najsnažnije povezuju, u istoj nadi pobjede nad zlom i grijehom, u istoj snazi Duha koji daje da slabi ljudi ostvaruju velika djela.

S pouzdanjem u Gospodinovu blizinu i u zagovor svetih, molimo za nakane naše Crkve i domovine, za naše mlade i njihov svibanjski susret u Zagrebu; za Europu i za naše kršćansko svjedočanstvo u njoj te za svjetski euharistijski kongres.
 
HOMILIJA

Braćo i sestre!

1. U psalmu smo pjevali: »Tebe žeđa duša moja, Gospodine Bože moj.« To je zaziv koji rado vežemo uz euharistiju, a on nas upućuje i na Isusove riječi na križu: »Žedan sam.«

Međunarodni euharistijski kongres u Budimpešti ima svoje geslo: »Svi su moji izvori u tebi« (Psalam 87, 7). U povezanosti s križem susreće se Božja ljubav prema čovjeku, čežnja za našom srećom i spasenjem, i ljudska čežnja za Bogom.

Križ nam otkriva snagu i ljepotu Božjega dara, počevši od dara života. Od Boga je sve što je potrebno za naravni i nadnaravni život. Biblija to svjedoči na puno mjesta. Tako još jedan psalam svjedoči: »U tebi je izvor životni, tvojom svjetlošću mi svjetlost vidimo.« (Ps 36,10). Od toga se Izvora izabrani narod udaljavao i ponovno k njemu vraćao, pozivan od proroka: »S radošću ćete crpsti vodu iz izvora spasenja« (Iz 12, 3).

Sam Isus u jeruzalemskome hramu posljednjega dana blagdana sjenica slušateljima objavljuje: »Ako je tko žedan, neka dođe k meni! Neka pije koji vjeruje u mene!« (Iv 7, 37).

2. Te riječi ponavlja i nama, dok smo zagledani u ovaj križ s relikvijama mučenika i svetaca. Među njima ima i onih koji nisu živjeli u dalekoj prošlosti. Njihov je život srašten s Bogom. Oni su – živeći na zemlji – crpili snagu iz života s Kristom, osobito u euharistiji, u hrani vječnosti. Po njoj su u najtežim prilikama, u trpljenjima nasilja svake vrste, bili živa prisutnost nebeskoga kraljevstva.

3. U trodnevnici smo za Stepinčevo. U povezanosti s ovim križem dobro je napomenuti da je upravo blaženi Alojzije sudjelovao na svjetskom euharistijskom kongresu 1938. koji je slavljen također u Budimpešti. Tada kad se nad Europom nadvijala tama svjetskoga rata pod prijetnjom ideologije nacizma, Stepinac je prepoznao sustave mržnje koje ne vode u mir nego u strahote sukoba.

Svoju je homiliju na tome Kongresu završio riječima:

»Sveta Euharistija zaista je najljepši zlatni vez ljubavi među pojedincima, obiteljima, narodima i državama. Ako čovječanstvo želi isplivati iz svojih poteškoća i naći sreću i mir, nema mu drugog puta negoli vraćanje svetoj Euharistiji. Materijalizam prošloga stoljeća, kao što sam rekao na početku, prekinuo je vezu čovjeka s Bogom, i zbog toga je nužno morao donijeti pakao u ljudsko srce i očaj u ljudsku dušu.

Sveta Euharistija veže čovjeka s Bogom, i zbog toga nužno uspostavlja mir i sreću u ljudskom srcu, a prema tome donosi sreću i blaženstvo cijelom ljudskom društvu.« (BATELJA, Juraj (prir.), Blaženi Alojzije Stepinac: Propovijedi, poruke, govori 1934. - 1940., Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2000., str. 242).

4. Naši su mladi za svoj susret ove godine kao vodilju izabrali riječi Blažene Djevice Marije učenicima: »Što god vam rekne, učinite« (Iv 2, 5).

Nadamo se da će po ovome križu snažnije u srcima mladih odjeknuti riječi: Što god vam rekne, učinite! te da će se velikodušno odazvati Gospodinu koji ih zove u svećeništvo ili redovništvo; koji im daje dar da budu kršćanski supružnici i roditelji; da žive radost svoje vjere u svijetu koji odvraća od Izvora života.

Sa sobom nosimo riječi apostola Petra da nam Krist bude u srcima, što je jamstvo da se ne trebamo bojati. S Kristom u srcu spremni smo obrazložiti nadu, noseći svoj križ, jasno gledajući da život darovan drugima nije izgubljen život nego njegova punina.

Amen.

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr