Aktualnosti

Svečano zahvalno euharistijsko slavlje o 50. obljetnici Kršćanske sadašnjosti u utorak 12. lipnja u zagrebačkoj prvostolnici predvodio je predsjednik Skupštine KS-a zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško.

U koncelebraciji su bili celjski biskup Stanislav Lipovšek, tajnik Apostolske nuncijature mons. Janusz Stanislaw Blachowiak i dvadesetak svećenika. Na misi su se okupili bivši i sadašnji djelatnici i suradnici, prijatelji i dobročinitelji, članovi velike duhovne obitelji Kršćanske sadašnjosti.

Uvodeći u misu, biskup Šaško je, govoreći o zlatnom jubileju, naglasio kako je „to pola stoljeća življene sadašnjosti koju je nadahnuo Krist, njegova Radosna vijest i ljubav prema Crkvi".

U homiliji biskup Šaško naglasio je kako je u proslavi jubileja Kršćanske sadašnjosti, u mnoštvu sadržaja koji redovito prate takve proslave, namjerno naglasak stavljen na vjeru, kulturu i umjetnost. „Ponekad se čini da su ta očitovanja (kultura i umjetnost) negdje na rubu kojemu su središte crkvenoga očitovanja: nauk, naviještanje i življenje.



No, upravo kulturalni izražaji vrednota, zahvaćeni umjetničkim nadahnućem i oblikovanjem, pokazuju dinamiku koju Isus iznosi u Blaženstvima, a koja dobivaju nastavak u današnjemu kratkom Evanđelju s naglašenim izrijecima: 'Vi ste sol zemlje i svjetlost svijeta'. Kršćanska kultura i umjetnost, s jedne strane, zadržavaju plodove zahvata Duha Svetoga na koje se može vraćati, promatrati ih, ući s njima u dijalog, ali to zapravo i nije kršćanska kultura, jer je kršćanska ako je življena i kršćanima ne dopušta 'promatranje'. S druge strane, ona živi snagu susretišta kao novi pokretač. Tko živi Blaženstva i ostavlja trag toga življenja, očituje njihov okus i svjetlo", rekao je biskup.

Tumačeći da sol daje okus, podsjetio je da je ona korištena i za razmjenu vrijednosti, za uspostavljanje uzajamnosti, kao i za očuvanje od kvarenja, od raspadanja, to jest od 'korupcije'. „To je odlika i kršćanske kulture, one naime koja polazi od susreta s Kristom, koja ne može ostati pohranjena u zatvorenosti pojedinca, nego je uobličena u jezik Crkve, u govor ljubavi", rekao je.

Propovjednik je upozorio kako je „drama naše civilizacije napuštanje kršćanskoga smisla bez kojega smo izgubili ljepotu okusa". „I sve naše poteškoće dolaze od toga udaljavanja, od nepoznavanja kulture koja nam se nudi i okružuje nas kao naš životni prostor. To se događa naročito onda kada plodovi kršćanske kulture bivaju promatrani i življeni kao dio raširene, ali čudne estetike 'kršćanske prošlosti', dok kršćanska kultura može biti samo kršćanska sadašnjost ili je nema. I u ovome euharistijskom slavlju pokazujemo tu trajnost kršćanske sadašnjosti koja povezuje teologiju i kršćanski nauk, obredne oblike, poimanje Crkve nakon Drugoga vatikanskoga koncila, kao i hrvatsku kršćansku kulturu i duhovnost. Ime 'Kršćanska sadašnjost' i ostaje pokazateljem uporišta u kršćanskome otajstvu, u poimanju čovjeka i svijeta", rekao je biskup.

Upozoravajući na nastojanje da kršćanstvo i kršćanska kultura nestane, propovjednik je posvijestio kako to nije samo u prostoru želja, nego je pretočeno u sve razrađenije programe. Drugi se pak boje da će tu kulturu prekriti i ugušiti neka druga kultura (i religija). To nas ne treba ni zbuniti ni uznemiriti, jer je kršćanska kultura vezana uz kršćane, uz ljude koji žive kršćansku vjeru. I pred takvim razmišljanjima s pravom nam se upućuje pitanje: Pa zašto ne živite svoju kršćansku kulturu? Jeste li pogledali ćup i vrč za koji je prorok rekao da u njemu neće ponestati ni brašna ni ulja?, nizao je pitanja te nastavio: „Danas smo na proslavu jubileja došli ne samo vidjeti što je s tim posudama, nego smo se odazvali na gozbu, pozvani za Isusov stol. 'Kršćanska sadašnjost' ostavila je i dalje ostavlja, nudeći puno brašna za kruh slobode, za hranu slabim ljudima na putu; ostavila je i puno ulja koje nije samo njezino, nego nadopunja vrč snagom Krista uskrsloga".



Osvrćući se na početke KS-a, biskup Šaško podsjetio je da je to bilo vrijeme gibanja, težnje za slobodom i oslobođenošću koja je spajala i miješala buntovništvo, anarhiju i sjaj novih obzora. „Susrest ćemo čežnju za mirom, prijedloge novih društvenih uređenja i paradigma, revolucije raznih boja. A kršćanstvo je živjelo u svemu tome, nerijetko u napetosti s idejama ideoloških totalitarizama koji su razapinjali svoje zastave od političkih nesloboda cijelih naroda do ponuda predstavljenih kao napredno skidanje okova, što je dovelo do novih ropstava. Dobro bi bilo vidjeti što je u ćupu u koji su skupljani tadašnji slogani o napretku i boljitku, sigurnosti i emancipacijama. Mi znamo da je naše blago u krhkim posudama, ali se Kristova posuda ne može razbiti, a urešena je svjetlom, i čuva okus, jer je njegova sadašnjost utjelovljena vječnost, a to je istinski izazov svakoj nekršćanskoj kulturi", rekao je biskup Šaško.

Molitve vjernika izrekli su djelatnici Kršćanske sadašnjosti.

Euharistijsko slavlje pjevanjem je animirao Collegium pro musica sacra koji je pod ravnanjem Tihomira Prše i uz umjetničku voditeljicu s. Ceciliju Plešu uz orguljsku pratnju Nevena Kraljića izveo Hrvatsku misu za četveroglasni mješoviti zbor Petra Kneževića (1701.-1768.) u obradi Anđelka Klobučara. (IKA; Foto: Bernard Čović/GK)