Aktualnosti

U subotu 7. ožujka održano je euharistijsko slavlje kojim je završeno jubilarno 20. Biblijsko bdjenje u župi Navještenja BDM u Velikoj Gorici. Predslavio ga je fra dr. sc. Stipo Kljajić, profesor Svetoga pisma na KBF-u u Zagrebu.

Neprekidno danonoćno čitanje Svetog pisma, tijekom kojeg je Biblija pročitana od korica do korica, trajalo je pet dana. Započelo je na Pepelnicu 26. veljače večernjim misnim slavljem, koje je u prepunoj župnoj crkvi predvodio župnik Norbert Ivan Koprivec. Čitanje Biblije odvijalo se uz zapaljenu svijeću, a u čitanju su sudjelovali vjernici iz župe Navještenja i drugih velikogoričkih župa. Svi čitači Svetog pisma, njih više od dvjesto, bili su obilježeni vanjskim znakom, šalom koji su za vrijeme polusatnog čitanja nosili oko vrata. Bdjenje je prekidano misnim slavljima tijekom kojih su nadahnute homilije vjernicima uputili vlč. župnik Koprivec; fra Marin Matančić, župnik župe sv. Mihaela—Gračani; vlč. Filip Pavlović, župnik župe sv. Martina - Hrnetić; fr. Domagoj Augustin Polanščak, župni vikar župe Kraljice Svete Krunice - Zagreb; đakon na službi u župi Navještenja, vlč. Marko Dominić i vlč. Toni Potrebić, župni vikar.
 


“Uz Isusa i njegove učenike farizeji su glavni likovi u svim evanđeljima. Kada danas kažemo izraze ‘farizej’ ili ‘farizejski’ pri tome nužno mislimo na nešto loše, negativno, kada je netko neiskren. Kada glumi svoju svetost ili pobožnost onda za njega kažemo da je farizej. No, nije tako bilo u Isusovo vrijeme”, rekao je u uvodu homilije mise zahvalnice fra Kljajić.
Osvrčući se na subotnje evanđelje o ženi grešnici koja je Isusu svojim suzama oprala i kosom obrisala noge naglasio je kako su Farizeji u Isusovo vrijeme bili najbolji vjernici, imali su velik ugled među Židovima i bili su mjerodavni za sva pitanja vjere i morala. U narodu su slovili kao najbolji i najpobožniji, najsvetiji vjernici. Želeći se osvrnuti na drugi centralni lik ovog evanđelja, fra Kljajić je naglasio da je to žena grešnica. “Evanđelje je namjerno ostavlja bez imena da se u njoj mogu prepoznati svi javni grešnici, svi oni koje drugi mrze i izbjegavaju zbog njihove grešnosti. Geste koje ta žena radi dokazuju da se radi o ženi bludnici. Ona Isusu kosom briše noge, a u Isusovo je vrijeme bilo zabranjeno ženama hodati nepokrivene kose. „Žena je došla učiniti Isusu ono što mi tako često zaboravljano, da mu zahvali što je u njoj vidio Božje stvorenje, a ne grešnicu, što je u njoj prepoznao ženu a ne bludnicu. Šimun u njoj vidi grešnicu, a Isus u njoj vidi ženu, ljudsko dostojanstvo, vrijednost, ženu koja mnogo ljubi i koja vjeruje.“


Euharistijsko slavlje uzveličao je pjesmom župni zbor. Na kraju misnog slavlja župnik je zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji i danonoćnom čitanju Biblije.
Slavlje, na kojem su sudjelovali i župljani drugih župa velikogoričko-odranskog dekanata i gosti iz župa u kojima se također održavaju Biblijska bdjenja pokrenuta po uzoru na Biblijsko bdjenje župe Navještenja, kao kršćanski agape nastavilo se nakon svete mise u župnom pastoralnom centru Nazaret. U toplom zajedništvu prisutni su iznijeli doživljaje i odjeke ovog Biblijskog bdjenja, te podijelili iskustva i svjedočanstva kako Božju riječ slušamo i po njoj živimo u našoj svakodnevnici.
Ovogodišnje, kao i dosadašnja Biblijska bdjenja, imalo je za cilj, ne samo da se Biblija pročita, već je to bio korizmeni poticaj da Sveto pismo iz skrivenih polica dođe na najsvetije mjesto u kući, da bude blizu oku, a na taj način i blizu srcu i da čovjek počne živjeti prema Božjoj riječi.
U župi Navještenja BDM u Velikoj Gorici, u kojoj se na poseban način časti događaj kojim je Marija primila vijest od Boga da će začeti i roditi Sina Božjega, čašćenje Božje riječi Biblijskim bdjenjem prvi se put dogodilo 2001. godine. Više se godina na redovitim susretima okupljala skupina laika. Čitali su Božju riječ, molili, pjevali i osjetili poticaj Duha Svetog na početku novog tisućljeća ljudima skrenuti pozornost na zapisanu Božju riječ. Premda se nadahnuće javilo laicima, zamisao čitati Bibliju neprekidno pet dana i pet noći prihvatio je i podržao ondašnji župnik mons. Josip Frkin. Riječ je Božja putem Biblijskog bdjenja iz Velike Gorice „nastavila trčati i proslavljati se“ (usp. 2 Sol 3,1) i u drugim župama diljem Hrvatske, a prešla je i granice Domovine. Neprekidno čitanje Svetoga pisma 2008. godine zaživjelo je u Rimu kada je čitanje započeo Sveti Otac Benedikt XVI. Za tu prigodu, u materijalima biskupske Sinode o Božjoj riječi koja se tada odvijala, istaknut je prijedlog velikogoričke župe Navještenja da se uvede blagdan Riječi Božje. Ove smo godine u sveopćoj Crkvi po prvi put slavili novi blagdan Nedjelju Božje Riječi.
 


Vjernicima župe Navještenja, na njihovu zamolbu, prigodnu riječ uputio je i nadbiskup Nikole Eterović, nuncij u Njemačkoj, koji je u vrijeme održavanja sinode o Božjoj riječi 2008. u Rimu bio njezinim tajnikom. Naime, uoči sinode, o Biblijskom bdjenju koje su 2001. započeli vjernici župe Navještenja BDM u Velikoj Gorici bio je snimljen film i napisana knjiga ‘Biblijsko bdjenje’ objavljena na talijanskom i engleskom jeziku. Zahvaljujući pomoći nadbiskupa Eterovića ovi materijali podijeljeni su sudionicima Sinode. O tome jesu li sudionici Sinode pokazali interes pogledati podijeljene materijale nadbiskup Eterović je rekao:
“U početku je ljude na sinodi malo iznenadilo da u Hrvatskoj postoji takva inicijativa koja se eto u Rimu dogodila tek 2008. Malo sam gledao preko raznih mogućnosti moderne komunikacije i nešto slično se dogodilo u Francuskoj 2005. godine. I nakon toga su razni gradovi počeli Biblijsko bdjenje. Dakle, prema saznanjima koje imam, Hrvatska župa Navještenja BDM u Velikoj Gorici je imala primat u tome. Možda bi to trebalo još bolje dokumentirati, još bolje cijeniti, ali sjećam se - za vrijeme sinode biskupski oci dobivaju puno dokumenata. Neki su više zapaženi, neki manje, moraju raditi, imaju diskusije, studijska razmišljanja, dosta su zauzeti, ali koliko se sjećam ova knjiga i taj film pobudili su dosta zanimanja.”  

Želja župljana župe Navještenja bila je ovom inicijativom ukazati na važnost Božje Riječi i tad su oni u filmu i knjizi predložili da se uvede blagdan Riječi Božje. Ove smo godine prvi put slavili nedjelju Božje riječi koju je papa Franjo ustanovio prošle godine na blagdan svetog Jeronima koji je također živio na području današnje Hrvatske. O tome može li se reći da su i Hrvati, župljani župe Navještenja BDM u Velikoj Gorici, dali mali poticaj i doprinos ovome blagdanu nadbiskup Eterović je kazao:
“Pa sigurno ako su napisali u tim dokumentima već 2008. godine da je to važno. Vi znate da odluka Svete Stolice i rimskog Pape polako dozrijeva. Svaki doprinos u tom pravcu je vrlo važan pa i ovaj doprinos vaše župe Navještenja BDM je također važan. Sam Bog zna koliko je on utjecao na odluku pape Franje, ali sve to pokazuje kako svi mi kršćani moramo otkriti važnost Biblije u naše vrijeme. Biblija nas ujedinjuje, imamo zajednički nazivnik sa svim kršćanima, a također i sa Židovima koji su naša starija braća. S njima dijelimo knjige Staroga Zavijeta. To je vrlo važno za ekumenski dijalog naše crkve s drugim kršćanskim crkvama i zajednicama ali također i sa židovskom zajednicom. Kad su organizirali ovo Biblijsko bdjenje u Rimu 2008 godine, onda su čitali čak i neki muslimani, Židovi, ali bilo je i onih koji su ljudi kulture i nisu izrazito vjernici. Jer Biblija je knjiga naše zapadnoeuropske kulture i bez Biblije se nju ne može ni razumijeti, a ni živjeti ni cijeniti.”

Nadbiskup je odgovorio i na pitanje što njemu znači Biblija, treba li čitati Božju riječ i zašto je čitati:
“Treba, treba je svaki dan čitati. Mene se ta biskupska sinoda o Božjoj riječi veoma dojmila tako da nakon te sinode svaki dan pročitam jedno poglavlje i o tome razmišljam. Također svaka propovijed koju započinjem počinje sa citatom svetoga pisma. Mislim da je to vrlo važno, jer temelj našeg navještanja blage vijesti evanđelja je Sveto pismo. I moramo više otkriti to Sveto pismo, ono mora postati naša svakodnevna hrana, da ga upoznamo i da po njemu živimo.
Čestitam župi Navještenja BDM u Velikoj Gorici za ovu izvanrednu inicijativu. I htio bih je ohrabriti da nastave s Biblijskim bdjenjem. Jer Biblija je nepresušni izvor nadahnuća za naš osobni, zajednički pa i nacionalni život. Jer nama je veoma potrebno otkriti važnost Biblije na nacionalnom polju, a također u našoj Europi koja, nažalost, često zaboravlja svoje korijene i onda se ponaša dezorijentirano u ovom kompliciranom svijetu. Završimo sa svetim Jeronimom koji je rekao: Tko ne poznaje Bibliju, ne poznaje Isusa Krista. Dakle, treba poznavati Bibliju da bi uvijek bolje i dublje upoznali Isusa Krista, s njime se sreli i živjeli onako kako on zapovijeda.”