Aktualnosti

Svečanom arhijerejskom liturgijom sv. Ivana Zlatoustog koju je u katedrali Presvete Trojice u Križevcima predvodio križevački vladika Nikola Kekić završena je u nedjelju 17. lipnja Godina Križevačke eparhije o 240. obljetnici njezine uspostave.

U susluženju liturgije bili su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, te biskupi varaždinski Josip Mrzljak, sisački Vlado Košić, bjelovarsko-križevački Vjeloslav Huzjak, dubrovački Mate Uzinić, gospićko-senjski Zdenko Križić, vojni ordinarij Jure Bogdan, kao i zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski, tajnik Apostolske nuncijature mons. Janusz Stanislaw Blachowiak, umirovljeni đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić. Suslavili su i svećenici Žumberačkog vikarijata predvođeni vikarom Željkom Pajićem. Na liturgiji su se okupili domaći vjernici, kao i hodočasnici pristigli sa Žumberka, te predstavnici grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije.

Na početku homilije kardinal Bozanić napomenuo je kako se u sastavu Zagrebačke crkvene pokrajine nalazi i sufraganska biskupija Križevačka eparhija, što predstavlja posebnost i bogatstvo. Podsjetio je kako su katolici istočnog obreda koji sačinjavaju Križevačku eparhiju sa svojim bizantsko-slavenskim obredom hrvatske, ukrajinske i rusinske baštine članovi jedne, svete katoličke i apostolske Crkve.

Istaknuo je da to uključuje liturgijske, bogoslovne, duhovne i pravne posebnosti. Vjernike rimokatolike kardinal Bozanić pozvao je da vrednuju i poštuju posebnost ove samosvojne Crkve, te da pomognu braći i sestrama istočnog obreda da žive svoje obredno bogatstvo prema svojim posebnim uredbama. Katolike istočnog obreda kardinal je pak pozvao: „Njegujte i čuvajte svoju bogatu baštinu, cijenite svoj obred i u njemu odgajajte svoju djecu". „Čuvajmo i živimo vjeru svojih otaca, vjeru kako su nam je predali naši pređi i budimo ponosni na nju. Ne zaboravimo da su vjernici kako rimokatolici tako i vjernici katolici istočnog obreda svoju katoličku vjeru u davnoj i nedavnoj prošlosti u nas često svjedočili i do mučeništva", poručio je kardinal.

U nastavku homilije kardinal Bozanić osvrnuo se na dva razdoblja ove samostojne Crkve. Prvo razdoblje počinje godine 1611. kad je biskup Simeon Vratanja u Rimu s Apostolskom Stolicom sklopio uniju te tako obnovio crkveno zajedništvo. Kardinal je naglasio kako za obnovu toga crkvenoga zajedništva velike zasluge ima i zagrebački biskup Petar Domitrović koji je Marčanskoj biskupiji darovao dio posjeda Zagrebačke biskupije, te župnik u Kloštru Ivaniću Martin Dubravić koji se snažno zauzimao za vjernike te biskupije. Drugo razdoblje za grkokatolike u Hrvatskoj počinje godine 1777. Posljednji marčanski biskup Bazilije Božičković godinama je nastojao da se umjesto Marče za grkokatolike osnuje jedna nova biskupija u Hrvatskoj. U tome su ga podupirale mnoge utjecajne osobe na Bečkom dvoru, a najviše austrijska carica i hrvatsko-ugarska kraljica Marija Terezija.

Ona je kao baštinica privilegija apostolske kraljice godine 1776. za grkokatolike osnovala Križevačku biskupiju. Papa Pio VI. je 17. lipnja 1777. bulom „Charitas illa" i kanonski ustanovio Križevačku eparhiju, a za prvoga biskupa imenovao dotadašnjega marčanskog biskupa Bazilija Božičkovića. Kardinal je podsjetio kako su u sastav Marčanske biskupije uz grkokatolike Hrvate ušli i grkokatolici Rusini u Bačkoj, a 1924. godine i grkokatolici Ukrajinci u Bosni i grkokatolici Makedonci. Urušavanjem komunističkog režima i uspostavom novih država ovog dijela Europe došlo je i do novog ustroja Katoličke Crkve u nas. Križevačkoj eparhiji danas pripadaju vjernici grkokatolici u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Prošlog mjeseca uspostavljena je Strumičko-skopljanska eparhija za vjernike katolike istočnog obreda u Makedoniji, a za grkokatolike u Srbiji ranije je uspostavljen novi Apostolski egzarhat u Vojvodini.

Križevačka eparhija odlikuje se bogatstvom posebnosti i jedinstvom u različitosti. Tu su tri naroda Hrvati, Ukrajinci i Rusini, tri duhovne baštine, tri jezika. Stoga smijemo slikovito reći da Katolička Crkva u Hrvatskoj još od godine 1611. diše na oba plućna krila kako je to volio naglašavati sveti papa Ivan Pavao II., rekao je kardinal, te nastavio: „To je naša hrvatska crkvena baština koja nas sve poziva i obvezuje na uzajamno upoznavanje, suradnju i bratsko poštovanje". Svećenicima Križevačke eparhije obratio se riječima: „Molim i želim da velikodušnom i strpljivom pastoralnom ljubavlju okupljate i hrabrite svoje vjernike. Budimo u tome jedni drugima od pomoći, jer imamo plod za posvećenje, a svršetak život vječni".

Neka Presveta Trojica, Trojedini Bog Otac i Sin i Duh Sveti po zagovoru presvete Bogorodice, Majke Crkve i svetih triju svetitelja Bazilija Velikoga, Ivana Zlatoustoga i Grgura Bogoslova, nebeskih zaštitnika Križevačke biskupije, svetoga mučenika za jedinstvo kršćana Marka Križevčanina i blaženoga Alojzija Stepinca, svjedoka čiste savjesti, obdari obiljem milosti pastire i vjerni puk Križevačke eparhije i sveopće Crkve Katoličke, zaključio je kardinal Bozanić.

Na kraju liturgije zahvalnu riječ uputio je vladika Kekić. Posebnu zahvalu uputio je prisutnim (nad)biskupima koji su time iskazali zajedništvo Crkve na ovim prostorima. Pjevanje je predvodio katedralni zbor u zajedništvu s pjevačima HPD „Kalnik" pod ravnanjem Ozrena Bogdanovića. (IKA)