Riječ Nadbiskupa

Kardinalovo pismo vjernicima - poticaj na molitvu

Zato nastavimo moliti za ljude zahvaćene bolešću, za liječnike i zdravstvene djelatnike. Molimo posebno za obitelji, za članove koji su odvojeni i udaljeni, kao i za one koji su – u posebnim okolnostima – na drukčiji način zajedno: da ponovno otkriju vrijednost najbližih; nove oblike očitovanja ljubavi i poštovanja, strpljenja i rasta u dobru.

Hrvatski su se vjernici tijekom povijesti pred prijetnjama uvijek okupljali u molitvi Blaženoj Djevici Mariji i svojim svetim zaštitnicima. I danas na svetkovinu svetoga Josipa, Zaručnika Blažene Djevice Marije i svetoga zaštitnika naše Crkve i domovine Hrvatske, osjećam se potaknutim da vas, dragi vjernici, pozovem na intenzivniju molitvu u ovo posebno vrijeme. Uputimo Gospodinu molitvu svoga srca, moleći na one tri nakane koje su sadržane u prvim redcima molitve sv. Josipu: »Josipe, o oče sveti«, drage hrvatskomu vjerničkom puku. .

1. Molimo ga da »čuva kuću i da ju posveti«, misleći na naše obitelji, našu domovinu i na čitav svijet koji je naš zajednički dom, koji je proizišao iz Stvoriteljeve ljubavi. Molimo njegov zagovor da nas zlo ne učini zlima, nego da nas Božja milost i u zlu posvećuje. Ondje gdje je svetost, ne vlada sebičnost, nego darivanje. To je tako zorno pokazao sveti Josip čuvajući i brinući se za Obitelj.

2. Molimo svetoga Josipa »da se sva obitelj složi«, da nas kao vjernike, kao nadbiskupijsku zajednicu i kao narod upućuje na osluškivanje Božje volje i na temelje sloge koja je sposobna činiti čuda, što je već toliko puta potvrđeno. Razjedinjenost i razdor, nepoštivanje bližnjih; ne gledanje obzora koji vidi onkraj prolaznosti i zemaljskoga, dovodi do slabosti obitelji, naroda i svekolikog čovječanstva.

3. Kao treće molimo svoga Zaštitnika »da se ljubav sveta množi«. Ondje gdje se nalazi kušnja znamo da je moguće pronaći i vrijednost. Umnažanje ljubavi i u ovoj je bolesti vidljivo. Ljubav je vidljiva po onima koji su najčešće nevidljivi, a žrtvuju se za druge. Zahvalno gledajući njihov primjer, tražimo načine pružanja ljubavi, počevši od najbližih.

19.3.2020.

Homilija kardinala Bozanića prigodom 18. obljetnice smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuharića

Spominjući se danas osamnaeste obljetnice smrti kardinala Franje Kuharića, slobodno možemo reći da je živeći s nama na zemlji nastojao da se svaki čovjek otvori Božjemu pogledu i milosti Božje slave.
Osjećam prikladnim u našoj pripremi za Susret hrvatske katoličke mladeži, koji je pred nama za dva mjeseca ovdje u Zagrebu, istaknuti nekoliko naglasaka iz duhovne baštine kardinala Kuharića.

On je, potaknut najavom slavlja prvoga Svjetskog dana mladih, na početku korizme 1985. (24. veljače, na Prvu korizmenu nedjelju), objavio poslanicu pod naslovom: Kako je lijep čist naraštaj, s nakanom da to bude jedna vrsta razgovora s tadašnjim mladićima i djevojkama, kako s vjernicima, tako i s onima koji ne vjeruju. Svima, a naročito mladima, u ovome vremenu priprave preporučujem čitanje toga teksta, nastalog prije trideset i pet godina, da bismo lakše uočili poveznice s prošlim desetljećima, koja su važna i za sadašnji hod Crkve. Vođeni Kardinalovim mislima lakše ulazimo u duh onoga vremena i vidimo sličnosti s okolnostima u kojima mi danas živimo.

To je jedan od putova, uz razna ograničenja, da bismo mogli izbliza bolje vidjeti i sam lik nadbiskupa Kuharića, budući da se danas nerijetko susrećemo s dojmovima koje stvaraju razni promicatelji »zemaljske slave«. Oni isti koji su gorljivo osporavali Kardinalova nastojanja i koji su kovali planove često su na tragu riječi iz današnjega prvog čitanja: »Hajde da se urotimo protiv Jeremije, jer svećeniku ne može nestati Zakona, ni mudrome savjeta, ni proroku besjede. Hajde, udarimo ga njegovim jezikom i pazimo budno na svaku riječ njegovu« (Jr 18, 18).

Uistinu, neprijatelji su budno pazili na svaku njegovu riječ i, kad su ocijenili potrebnim i za sebe opasnim, zbog nje su ga napadali. To, nažalost, nije bio slučaj samo u doba komunističkoga režima, nego i u demokraciji, sve do njegove smrti. On se, poučen primjerom blaženoga Alojzija Stepinca, pouzdao u Gospodina.

11.3.2020.

Pozdravna riječ kardinala Bozanića prigodom Dana Katoličkog bogoslovnog fakulteta

Papa Franjo, duboko svjestan nužnosti reforme sveučilišnog studija da bi se isti mogao suočiti s potrebama današnjeg globaliziranog svijeta, u uvodu u spomenutu Konstituciju nije se ustručavao izreći jasan poziv na hitan zadatak takve reforme kako bi se odgovorilo na izazove našega vremena. Sveti Otac izričito naglašava da danas ne proživljavamo samo epohu promjena, nego pravu pravcatu promjenu epohe.

Ta promjena epohe obilježena je složenom antropološkom i socio-okolišnom krizom. U toj krizi svakoga dana sve više susrećemo pokazatelje koji »upućuju na to da su zbog velike brzine promjena i degradacije, stvari sada došle do prijelomne točke; oni se očituju kako u velikim prirodnim katastrofama tako i u društvenim pa i financijskim krizama«, kaže papa Franjo u svojoj Enciklici o brizi za zajednički dom, Laudato si' (br. 139.). On naglašava kako je potrebna promjena modela globalnog razvoja kao i redefiniranja našega shvaćanja napretka (usp. Isto, 194.). Istodobno Sveti Otac ističe da je problem i u tome što još uvijek nemamo kulturu potrebnu za suočavanje s takvom krizom, kao ni vodstva koje će pokazati novi put (usp. Isto, 53., 105.).
11.3.2020.

Prigodna riječ kardinala Bozanića tijekom svečanoga primanja odlikovanja koje je kardinalu Franji Kuhariću posmrtno dodijelila Predsjednica RH

Danas su se dvojica Franja, kako su o njima ljudi rado govorili i promatrali ih poput dvaju stupova, susrela u simbolici odličja. Gledano vjernički, niti jedna pohvala nema preveliku važnost i ovo odlikovanje njima nije potrebno, ali smatram da je ta Vaša gesta, poštovana gospođo Predsjednice, izniman znak za našu sadašnjost. Simboli su sažetci života, poticaji za nadanja, osviještenje vrjednota i učvršćenje identiteta. Kada su istinski, simboli su najjača stvarnost, važni za život zajednica i naroda. Kada se njih dokida, narod se ostavlja u nesigurnosti; prepušten je hiru povijesnih događanja, oslabljenih korijena i nejasnih ciljeva.

Vama, gospođo Predsjednice, zahvaljujem na gesti odlikovanja kardinala Franje Kuharića »Veleredom predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom«. Ta gesta je poticajna za sve nas, da bismo se još više nesebično ugrađivali u rast domovine Hrvatske onakvom ljubavlju kakvoj nas uči Krist Gospodin. Vjerujem da hrvatski ljudi osjećaju u svome srcu da su dio ovoga odlikovanja i da ga i oni, po Vašim rukama, očituju kardinalu Kuhariću kao svoju zahvalu. Mislim pritom posebno na sve koji su dio one žrtve za Domovinu, od koje Hrvatska živi, a to su prije svih hrvatski branitelji.
14.2.2020.

Homilija kardinala Bozanića na blagdan bl. Alojzija Stepinca

 Braćo i sestre, tijekom šezdeset godina stasali su novi naraštaji. Oko Kardinalova groba vide se djevojke i mladići, djeca i mladi, koje privlači ljepota i blizina dragoga nam Zagovornika. Tu su mladi i njihova vjera; njihova traženja i zauzetost u Crkvi; njihova spremnost na pomaganje bližnjima. Za tri mjeseca, 9. i 10. svibnja, ovdje u Zagrebu slavit ćemo Susret hrvatske katoličke mladeži, za koji su kao geslo mladi izabrali Marijine riječi učenicima: »Što god vam rekne, učinite!«.

Ta povezanost s Gospodinom i spremnost činiti ono što snagom njegova Duha spoznamo put je svetosti. Naši mladi to prepoznaju u kardinalu Stepincu, znajući da svetost nije samo neki ukrasni dodatak, nego stvarnost putem koje otkrivamo kako život ima smisao, kako je lijepo živjeti Evanđelje; kako to vodi u radost, čak i kad je život obilježen trpljenjem.

Dragi mladi vjernici, po primjeru blaženoga Alojzija, snažnije vidite da Bog ima svoj plan sa svakim od vas. Neka i danas još više u vašim srcima odjeknu riječi: Što god vam rekne, učinite! I odazovite se velikodušno Gospodinu koji vas zove ili u svećeništvo, ili redovništvo, ili u brak; koji vam daje dar da budete kršćanski supružnici i roditelji; da živite radost svoje vjere u svojoj domovini Hrvatskoj.
10.2.2020.

Riječ kardinala Bozanića nakon premijere filma Stepinac: Kardinal i njegova savjest

Most prema novim naraštajima iznimno je važan. On je naznačen osobito na kraju filma. Kao da želi reći da se ovaj film nastavlja i da je Dobro preživjelo. Upravo Dobro je dovoljno snažno da ukloni naslage iskrivljavanja i iznese na svjetlo dokumente i vjerodostojna svjedočanstva. Vjerujem da će se svi složiti da ne smijemo prešutjeti dobro, jer se prešućivanjem dobra zlu daje novi prostor. Ako ne budemo širitelji istine i promicatelji dobra, možemo biti sigurni da će se naći gorljivi nositelji neistine koji će sijati zlo.

I u svojim životnim okolnostima svatko je od nas pozvan sebe staviti pred pitanja koja su slična u životu svakoga čovjeka; pred Stepinčevo pitanje. Pozvani smo dopustiti savjesti da progovori o našim odlukama, o našemu zalaganju za dobro, u obrani bližnjih i u promicanju dostojanstva svakoga čovjeka, bez obzira na nacionalnost, vjeru, rasu, klasu, spol, boju kože.

Dragi prijatelji, obično se za ovakve filmove kaže da su dokument jednoga vremena. No, čini mi se da ovdje postoji nešto više i da ćemo večeras sa sobom ponijeti ono što treba biti dokument svakoga vremena.
9.2.2020.

Uvodna riječ i homilija kardinala Bozanića sa Službe riječi prigodom dolaska Misijskog križa u zagrebačku prvostolnicu

Pod jednim je drvetom čovjek svojom neposlušnošću otvorio ponor propasti i smrti, a na drugome je drvetu Isus, poslušnošću Ocu, čovjeku vratio život.

Ovaj križ po sebi ima dekoraciju brončanih vitica koje nalikuju na grane i mladice, izrasle iz korijena Kristova prinosa u ljubavi. U tim se mladicama nalaze relikvije svetaca i blaženika, osobito iz Srednje i Istočne Europe. Oni su istinski cvjetovi i plodovi u kojima je vidljiv novi, vječni život.
Na tome stablu nalaze se i relikvije hrvatskih svetaca i blaženika mučenika: sv. Marka Križevčanina, blaženoga Alojzija Stepinca te blaženih sestara Kćeri Božje ljubavi koje zovemo 'Drinskim mučenicama'. I mađarski i hrvatski narod imaju predivne uzore u prinošenju svoga života za druge. Crkve jačaju njihovi mučenici i baš ih mučenici najsnažnije povezuju, u istoj nadi pobjede nad zlom i grijehom, u istoj snazi Duha koji daje da slabi ljudi ostvaruju velika djela.

S pouzdanjem u Gospodinovu blizinu i u zagovor svetih, molimo za nakane naše Crkve i domovine, za naše mlade i njihov svibanjski susret u Zagrebu; za Europu i za naše kršćansko svjedočanstvo u njoj te za svjetski euharistijski kongres.
8.2.2020.

Uvodna riječ kardinala Bozanića na otvorenju 60. Teološko-pastoralnog tjedna

Briga Crkve za čovjeka u suvremenoj Europi nadahnjuje se na Gospodinovim riječima koji šalje svoje učenike da naviještaju Evanđelje do na kraj zemlje. Prihvaćanje Radosne vijesti susret je s Isusom Kristom koji ljudskom životu daje novi obzor i time konačni pravac. Suočeni s proturječnostima, sumnjama, ali i izazovima suvremenog čovjeka, pozvani smo iskazivati nesvakidašnje čovjekoljublje prema svima, a posebno najpotrebitijima.

Evanđelje je poruka nade i poziv na promjenu života. Onomu tko čuje Riječ otvara se put iz tame u svjetlo. Iz života prosječnosti kreće se u život »s Bogom i za Boga, s drugima i za druge, s ljubavlju i za ljubav. Isus danas ponavlja da nam je blizu, da mu napravimo mjesta u svojoj nutrini i naš će se život promijeniti. Zbog toga nam Gospodin daje svoju riječ, kako bismo je primili kao ljubavno pismo koje je napisao za nas, da osjetimo da nam je blizu«, kaže papa Franjo (Propovijed na misi na prvu nedjelju Božje Riječi, bazilika Sv. Petra, 26. siječnja 2020.).

Ima znakova nade u našoj suvremenosti. To posebno osjećamo pripremajući se na Susret hrvatske katoličke mladeži, 9. i 10. svibnja ove godine u Zagrebu. Naši mladi su za svoje geslo izabrali Marijine riječi: »Što god vam rekne, učinite!« (Iv 2, 5), posljednje njezine riječi zabilježene u Svetom pismu. Te riječi zvuče poput oporuke i preporuke da će naša djela imati nesvakidašnju snagu, ako izviru iz Božje riječi i otajstva Njegove blizine.
28.1.2020.

Kardinalova homilija prigodom Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana

Geslo koje sažima i usmjeruje ovogodišnju Molitvenu osminu, preuzeto iz Djela apostolskih (Dj 28, 2), naglašava brodolom, prijetnju, nesigurnost, i to da je učenicima »iskazano nesvakidašnje čovjekoljublje«.
Grčki izvornik koristi riječ »filanthropía« (»pareihon ou ten tyhousan filanthropían hemin«), snažan kršćanski pojam, čiju vrijednost prepoznaju svi ljudi. Bog je poslao svoga Sina na svijet radi čovjeka, da bi ga spasio iz svakoga životnog brodoloma; da bi objavio put do punine života: kršćanski humanizam, koji izrasta iz stvorenosti čovjeka i svijeta, ostvaruje se u ljubavi prema drugima, a ne u sebičnosti.

U ovom znakovitom zajedništvu molimo za suradnju s Duhom Svetim koji ostvaruje jedinstvo Kristova Tijela, Crkve. Naime, ako se sve veći broj Isusovih sljedbenika bude duhovno sjedinjavao s Gospodinovom molitvom »da svi budu jedno« (Iv 17, 21), takva molitva u Isusovo ime neće otići u prazno. Stoga večeras molimo i za povezanost između Božje riječi i naših djela, što daje vjerodostojnost svjedočanstvom života i sposobno je otkrivati ljepotu naše vjere novim naraštajima.
 
19.1.2020.

Uvodna riječ kardinala Bozanića prigodom Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana

Posebno mi je drago da ove godine u našoj prvostolnici, uz prisutne predstavnike Crkava u Hrvatskoj, možemo pozdraviti i zajedno slaviti Gospodina s predsjednikom Komisije biskupskih konferencija Europske unije (COMECE-a) uzoritim kardinalom Jean-Claudeom Hollerichom i predsjednikom Konferencije europskih Crkava (KEK-a) gospodinom pastorom Rev. Christianom Kriegerom te delegacijama koje oni predvode.

U ovom se slavlju sjedinjujemo s kršćanima diljem svijeta, pozorni na iskazivanje čovjekoljublja, što je u središtu ovogodišnje teme, izražene riječima iz Djela apostolskih. Dolazimo sada pred Gospodina s pouzdanjem. Vjerujemo u njegovu prisutnost među nama. Zajedno upućujemo prošnje na nakane što ih osjećamo kao snažnu potrebu, dok se istodobno susrećemo sa svojim slabostima i granicama.
19.1.2020.

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr