HR

Riječ Nadbiskupa

Kardinalova homilija prigodom proslave 650. obljetnice dolaska čudotvorne Gospine slike na Trsat

Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, izvanredni izaslanik pape Franje
Homilija na Misi središnje proslave 650. obljetnice
dolaska milosne slike Majke Božje Trsatske na Trsat
Trsat, 1. srpnja 2017. godine.
Liturgijska čitanja: Iz 7,10-14.8,10c; Otk 21,1-5a; Lk 1, 26-38

Draga braćo i sestre, predragi hodočasnici!

1. Na Trsat, u Svetište Majke Božje Trsatske, uvijek rado dolazimo pobožna srca da bismo sebe našli u pogledu Majke milosti. Danas sam, kao sin ovoga dragog primorskog kraja, zajedno s vama, predragi vjernici, hodočasnik Majci Isusovoj i Materi našoj koja nam je uvijek blizu, osobito u našim životnim potrebama.

Danas među vama radosno vršim i poslanje koje mi je – kao svojem izvanrednom izaslaniku - povjerio papa Franjo da ga u našem svečanom jubilejskom Slavlju predstavljam.

Sveti Otac je sada u ovom vjerničkom zajedništvu na poseban način duhovno s nama povezan svojom pastirskom ljubavlju i molitvom, jer - kako reče - svim srcem čezne slijediti hodočasnike koji ustrajno mole i vrlo pobožno časte Bezgrješnu Djevicu Mariju u ovom drevnom svetištu Riječke nadbiskupije (usp. Papino pismo imenovanja Izvanrednog izaslanika, 3. lipnja 2017.).

Stoga, u ime Svetog Oca, od srca pozdravljam dragog subrata u biskupstvu pastira ove Crkve riječke, nadbiskupa metropolita mons. Ivana Devčića, zatim mons. Dražena Kutlešu, biskupa porečkog i pulskog, mons. Ivicu Petanjka, biskupa krčkog, mons. Zdenka Križića, biskupa gospićko-senjskog, mons. Ivana Milovana, biskupa porečkog i pulskog u miru, mons. Valtera Župana, biskupa krčkog u miru, te mons. Janusza Blachowiaka, otpravnika poslova Apostolske nuncijature u Hrvatskoj.

Srdačno pozdravljam mnogopoštovanog provincijala Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Iliju Vrdoljaka, čuvara Trsatskog svetišta fra Antuna Jesenovića, kao i časne majke provincijalke, dragu braću svećenike i redovnike, sestre redovnice, bogoslove, te redovničke kandidate i kandidatice.

Pozdravljam sve nazočne vjernike drugih vjeroispovijesti i predstavnike građanskih vlasti. U ozračju zahvalnosti pozdravljam sve hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji, moleći Boga za duše pokojnih koji su branili slobodu i dostojanstvo ne samo hrvatskoga naroda, nego i svakog čovjeka tijekom povijesti do danas.

Radosna srca pozdravljam sve vas, dragi hodočasnici, koji ste danas došli na ovaj trsatski brežuljak, u Svetište Grada Rijeke da biste hodočastili Kraljici Jadrana, toj našoj vjekovnoj zaštitnici. Rado ovdje ponavljam riječi pape Franje što nam ih je uputio za ovo Slavlje: »S pravom je, dakle, prvi među Slavenima katolički hrvatski narod, uvijek vjeran Kristu i njegovoj Crkvi, sinovskom pobožnošću častio slavnu Majku Otkupiteljevu, najvjerniju Odvjetnicu Hrvatske, koja je taj narod čuvala velikom brižnošću« (Papino pismo imenovanja Izvanrednog izaslanika, 3. lipnja 2017.).

Pozdravljam vas, draga djeco i mladi, vas roditelji, očevi i majke, bake i djedovi; sve vas koji ste se ponovno uputili Gospi Trsatskoj u ovoj visokoj 650. obljetnici dolaska milosne slike Majke Božje na Trsat, da bismo ovdje zajedno očitovali pobožnost i zahvalnost, moleći Marijin zagovor i preporučujući joj svoje mile i drage, žive i pokojne, svoje nakane i potrebe, zavjete i molitve.
 
2. Danas se spominjemo događaja dolaska čudotvorne slike Majke milosti koja se na Trsatu štuje, a koju je Hrvatima prema ustrajnoj pobožnoj predaji godine 1367. poklonio sam papa blaženi Urban V. Od dolaska slike Majke milosti na Trsat Bogorodica nas majčinski promatra. Marijin pogled nije nametljiv, štoviše smiren je i pun suosjećanja. Prignutost Marijine glave poziva svakoga od nas, svakoga muškarca i ženu da podigne pogled i ugleda dar neba, lice Majke koja tješi dostojanstvom i jača svjetlom vječnosti.

Recite, draga braćo i sestre, vi sinovi i kćeri Gospe Trsatske, vi hodočasnici koji ste danas došli svojoj Majci, i koji joj svake godine dolazite s molitvom na usnama, može li itko stati pred čudotvornu sliku Majke milosti, može li se itko iskreno suočiti s njezinim smirenim i prodornim pogledom, a da pri tom ne preobrazi kršno tlo svoje duše, možda ispunjene taštom ohološću, u njivu plodne poniznosti. Baš ovdje, na Trsatu, posebno je vidljivo da se tek u poniznosti ostvaruje istinska duhovna ravnopravnost odnosa zemaljskog djeteta i nebeske Majke, one koja nas danomice uči da se u poniznosti čovjek uzvisuje do razine dostojanstva djeteta Božjega.

Zato danas treba od Boga moliti da nam udijeli tu milost da nam se susretnu pogledi, naš pogled s pogledom Majke Božje Trsatske, s pogledom iz kojega se rađa novi čovjek, s pogledom koji je u stanju obnoviti svakoga od nas, naše obitelji, Crkvu i društvo.
 
3. Trsatska Majka milosti u šutnji nas potiče na razmatranje kako Bog djeluje u našoj sredini, kako se Bog odnosi prema nama ljudima. Evanđelje današnjeg Slavlja donosi nam izvještaj o događaju koji se dogodio u potpunoj tišini, bez galame i svjedoka. Anđelove riječi ne stvaraju buku: tu je žena, jedna mlada djevojka i nevjerojatan navještaj. Sve se dogodilo u intimnosti koju želim danas naglasiti i posvijestiti kao važnu potrebu u našem životu, potrebu u životu svakoga od nas. Naći se dnevno, makar na kratko, s Bogom u tišini, ti i Bog.

Dragi vjernici, o koliko su nam potrebni takvi trenuci šutnje i molitve u našem životu. Taj osobni razgovor s Bogom; to slušanje Boga u tišini svoga srca. Danas nam Majka Božja Trsatska s Isusom u naručju naviješta da je Bog s nama. Objavljuje nam temeljno otajstvo naše vjere da Bog beskrajno ljubi čovjeka.
 
4. Anđelov navještaj Mariji nije se dogodio u hramu, na nekom posebno posvećenom mjestu, nego u kući, u skromnoj nazaretskoj kućici. To je, braćo i sestre, način Božjeg djelovanja, to je Božji izbor, Bog nas želi susretati u našoj svakidašnjici. Bog dolazi ljudima u svakidašnjosti životnih događanja, u raznim prigodama osobnih povijesti pojedinaca, muškaraca i žena. Bog daje prednost povijesti čovječanstva u svoj njezinoj konkretnosti. Starozavjetnom Davidu Bog poručuje: »Bio sam s tobom kuda si god išao« (2 Sam 7,9).

Boga, braćo i sestre, možemo susresti na svim putovima svoga života. Kud god pođem, koliko god daleko odem, On je uvijek sa mnom. On me čeka. Trsatska Majka milosti govori: Božje milosrđe je za ljude. Ponavljam s papom Franjom: Bog se ne umara opraštati. Na nama je da se kajemo i Bogu obratimo, kako bi započeli iznova, novi život, jer Bog »sve čini novo« (Otk 21, 5a).
 
5. »Riječ tijelom postade i nastani se među nama« (Iv 1,14). Taj se događaj na poseban način spominje i slavi u Trsatskom svetištu. Riječ Božja se utjelovila u Marijinom tijelu, pod Marijinim srcem, u Mariji. To je Božja metoda. Bog ulazi u naše živote, u našu povijest, Bog se spušta do svakoga čovjeka. Bog ulazi u naš život, ispunja ga, daje mu smisao, obnavlja ga i mijenja. Bog ulazi u našu kuću. Božja kuća je naš život. Bog je ušao u Marijinu kuću u Nazaretu. Marijin Trsat je posebno povezan s Marijinim Nazaretom, Marijino trsatsko svetište s Marijinim domom u Nazaretu.

Braćo i sestre, Svetište Majke Božje Trsatske je Marijin i naš dom. Ovdje nas Marija uvodi u zajedništvo s Bogom, u zajedništvo Presvetog Trojstva: Oca, Sina i Duha Svetoga. Kod Marije smo blizu Bogu. A tko je u miru s Bogom, u miru je i sam sa sobom te oko sebe širi ozračje mira, vedrine i prihvaćanja.
 
6. Nazaret je mjesto Isusova utjelovljenja, ali i njegovog života u obitelji. Stoga je Nazaret i svetište Svete obitelji Isusa, Marije i Josipa. Papa Franjo ističe značenje Svete nazaretske obitelji za kršćanske obitelji:

»Pred svakom obitelji pojavljuje se slika nazaretske obitelji, s njezinom svakodnevicom koju čine napori pa čak i veliki strahovi. Poput mudraca, obitelji su pozvane promatrati Dijete i Majku, pasti ničice i klanjati mu se (…). Poput Marije, pozvane su hrabro i radosno živjeti svoje obiteljske izazove, žalosne i oduševljavajuće, te čuvati u srcu i meditirati Božja čudesa (…) U riznici Marijina srca nalaze se također svi događaji svake od naših obitelji, koje ona brižno čuva. Zato nam ona može pomoći shvatiti značenje tih iskustava i čuti poruku koju nam Bog želi prenijeti preko života naših obitelji« (Papa Franjo, AL, 30).

Zbog toga se dolazi ovamo k Mariji na Trsat. Draga braćo i sestre, hodočastili su naši pređi, dolazimo i mi k Mariji da u riznicu Marijina srca pohranimo radosti i nade, žalosti i tjeskobe naših obitelji, djece, mladih, starijih. Marijin Trsat je posebno obiteljsko svetište. Drage katoličke obitelji, nemojte se ustručavati zajedno, kao obitelj, pohađati Mariju na Trsatu, ovdje zajedno moliti i tu obiteljsku molitvu prenijeti u svoje kuće, u svoj dom, da bi svaka naša obitelj bila i mali Nazaret, da bi svaka naša obitelj bila i mali Trsat.

U Nazaretu je Isus proveo najveći dio svoga zemaljskog života i posvetio obiteljski život. Učimo ovdje vrednovati obiteljsko i rodbinsko zajedništvo i njegovati međusobnu povezanost. To nam je toliko potrebno u današnjem društvu koje se raslojava i jako individualizira. Obitelj je temelj svakog suživota i lijek protiv društvenog raslojavanja, jer bračna i obiteljska veza temeljna je vrjednota za svakoga, ne samo za vjernika. Nazaret nas nadalje uči kako cijeniti, poštovati i voljeti vrijednosti najobičnijeg, svakidašnjeg života, života rada i trpljenja.
 
7. Dragi vjernici, svi mi koji smo danas došli Majci Božjoj Trsatskoj možemo otići osnaženi. Mnogi ste ovamo došli radi zavjeta, moliti za svoje obitelji, bližnje i za sebe. Majka milosti čuje i tvoj vapaj, čuje tebe koji dolaziš zahvaliti za uslišanje; tebe koji dolaziš pod pritiskom bolesti; tebe koji si zabrinut kako preživjeti sutrašnji dan; tebe koji tražiš posao; tebe koji strahuješ za svoju djecu, za svoju starost. Čuje Majka Božja Trsatska i vas koji ste završili ili se pripremate da  započnete školovanje i studij, koji čeznete zasnovati obitelj; sluša i vas koji osjećate da vam je obiteljski život u poteškoći i molite pomoć.

Majka milosti i Djevica vjerna uvijek je suputnica na našim životnim putovima. Neka nam pomogne da svugdje živimo pod njezinim pogledom, neka nas štiti da ne bismo trebali napustiti svoj dom i domovinu, neka svojom milošću prati sve naše pomorce i one koji su morali otići u tuđi svijet, neka udijeli milost svima koji su odlutali da se vrate u zagrljaj svoje Majke. U zagrljaju Majke milosti osjeća se sigurnost i toplina, prihvaćanje i opraštanje, poziv i molitva.
 
8. Draga braćo i sestre, nalazimo se na trsatskom brežuljku koji predstavlja najslavniju zadužbinu krčkih knezova Frankopana i na mjestu za koje Hrvatski sabor u pismu iz davne 1714. godine s ponosom ističe da je u »vlasti Kraljevine Hrvatske«. Spominjući se danas dolaska čudotvorne slike Majke milosti na Trsat, dara blaženog pape Urbana V. zahvaljujemo Bogu što su Rimski biskupi - pape tijekom stoljeća toliko puta iskazivali svoju naklonost prema Trsatskom svetištu. S ponosom se prisjećamo i hodočašća svetog pape Ivana Pavla II. 2003. godine, koje je zlatnim slovima upisano u povijest ovog Svetišta.

Ovamo je često hodočastio i žarko se preporučivao Presvetoj Bogorodici Mariji blaženi mučenik Alojzije Stepinac da bi za ovo Slavlje sam papa Franjo u pismu imenovanja svoga izvanrednog izaslanika svečano zazvao nebeski zagovor »blaženoga Alojzija Stepinca i ostalih svetaca vaše plemenite nacije, te ponajviše Blažene Bogorodice Djevice Marije, u kojoj je bila i jest punina milosti i svako dobro«, riječi su pape Franje.

Dragi vjernici, dragi prijatelji, izvršavajući nalog pape Franje, u njegovo ime od srca zazivam Božji blagoslov na sve vas, posebno na vaše obitelji, djecu i mlade, na Grad Rijeku i Lijepu nam domovinu Hrvatsku. Amen.   
 
 
 
 

Ispišite stranicu: