Prilikom osnutka Zagrebačke biskupije po kralju Ladislavu kraljev kapelan Fancika uveo je u službu prvog biskupa Duha te iz Zaladske i Šomođske županije doveo više svećenika kako bi biskupu bili na pomoć. Bila je riječ o svećenicima koji su vršili bogoslužje i poznavali jezik te pomagali u upravi prostrane biskupije.
U Felicijanovoj povelji iz 1134. godine nalaze se dokazi o prvim kanonicima. To su bez sumnje oni klerici koje je kraljev kapelan Fancika izabrao za biskupijske službenike, »ljudi iz Šomođske i Zaladske županije«, a naziva ih službenicima mjesne crkve »ecclesiae oficinarii«. Felicijan spominje imena: Barkiš, Mihalj i Držina, a navodi ih kao »uglednike iste Crkve«, koji su kao svjedoci prisegnuli pred Varadinskim kaptolom, potvrđujući pravo zagrebačkog biskupa na sporni posjed Dubravu. Pretpostavlja se da su početno živjeli zajedničkim životom (
vita communis), što se promijenilo krajem 12. stoljeća.
Godine 1181. taj zbor svećenika naziva se kanonicima i prvi put se navodi Kaptol kao ustanova. U ispravi kralja Bele III. navodi se da je Kaptol nekoć dobio od bana Aleksija, koji se spominje u ispravama između 1110.-1116. godine, posjed Varaždinske Toplice. Članovima Kaptola bila je dužnost biskupu pomagati u upravi prostrane biskupije, a u katedrali svečanom službom Božjom i zajedničkom molitvom Časoslova slaviti Boga.
Zagrebački kaptol po broju članova bio je najveći kaptol u bivšoj Habsburškoj Monarhiji. Biskup Ladislav Kobol odredio je 1329. godine da Kaptol ima čak trideset i tri člana. Tijekom stoljeća taj se broj ustalio na trideset i dva kanonika, dok su ostali kaptoli u kraljevinama Hrvatskoj i Ugarskoj, pa i u Habsburškoj Monarhiji, brojem znatno zaostajali, imali su uglavnom dvanaest do šesnaest članova. Razumljivo da je Kaptol slavne Crkve zagrebačke (
Capitulum almae Ecclesiae zagrabiensis) dao brojne biskupe biskupijama u Hrvatskoj i Ugarskoj te da je imao pravo birati i predlagati kandidate za službu zagrebačkog biskupa, što je zadnji puta opisano poslije smrti zagrebačkog biskupa Jurja Branjuga 1748. godine.
Prvi
Statuti Kaptola postoje iz 1334. godine, a sastavio ih je Ivan arhiđakon Gorički. Članovi Stolnog kaptola zagrebačkog, tj. kanonici, obavljali su važnu ulogu u crkvenom i državnom životu Hrvatske, uključujući i stalnu obranu zemlje. Zato su od vladara i drugih hrvatskih velikaša i građana dobivali zemljišne posjede, koji su im služili za vlastito uzdržavanje, ali i za uzdržavanje i gradnju javnih ustanova te vojnih utvrda i opremu vojske. Kaptol je sve do ukidanja feudalnog uređenja, tj. do sredine 19. stoljeća, bio tzv. vjerodostojno mjesto (
locus credibilis), odnosno mjesto gdje su građani pohranjivali svoje povelje i rješavali razne sporove. Stolni kaptol zagrebački od 1852. godine nosi naziv Prvostolni kaptol zagrebački.
Broj kanonika tijekom povijesti se mijenjao, od trideset i dva u 14. stoljeću, pa sve do dvanaest u doba komunizma. Kaptol danas ima petnaest kanonika. Kanonici se dijele u tri stupnja: 1) kolumne ili dostojanstvenici (
dignitates): veliki prepošt, lektor, kantor i kustos; 2) arhiđakoni i 3) magistri. Prvostolni kaptol zagrebački ravna se prema svojem Statutu kojeg potvrđuju zagrebački nadbiskupi.
Poslije kolumni navode se kanonici po redoslijedu imenovanja u Prvostolni kaptol bez obzira na časti i službe koje vrše. Tim su redoslijedom imali i svoja mjesta u koru i procesiji. Tu je i vjekovna praksa da se u sjednicama Kaptola pri nekadašnjoj dodjeli predija i kurija ljubomorno čuvao redoslijed, ne po častima i naslovima službe, nego po imenovanju u Kaptol, uključujući također i dostojanstvenike, uz osporavanje civilnoj ili crkvenoj vlasti da nameće svoje izabranike.
Izvor: Šematizam Zagrebačke nadbiskupije 2023.
KAPTOLSKA VIJEĆNICA
Adresa: Kaptol 27, 10000 Zagreb
Telefon: +385 1 4812 105
E-mail: zg.kaptol@gmail.com
Kanonici:
- mons. Ivan ŠAŠKO - veliki prepošt i prior Vranski, pomoćni biskup, generalni vikar, predsjednik Odbora za obnovu Katedrale i kompleksa Nadbiskupskog dvora
- mons. Stjepan VEČKOVIĆ - lektor, promicatelj pravde pri Međubiskupijskom sudu I. stupnja u Zagrebu
- mons. Stjepan KOŽUL - kantor
- mons. Ivan HREN - kustos, dekan, arhiđakon Turopoljski
- mons. Ivan MIKLENIĆ - cenzor, arhiđakon Zagorski
- mons. Josip BALOBAN - prof. emeritus KBF-a
- mons. Josip OSLIĆ - cenzor, arhiđakon Katedralni, red. prof. na KBF-u
- mons. Juraj BATELJA - umirov. profesor KBF-a, generalni postulator Zagrebačke nadbiskupije za kauze beatifikacije i kanonizacije
- mons. Mijo GORSKI - pomoćni biskup, generalni vikar, biskupski vikar za grad Zagreb, predsjednik Odbora za obnovu kompleksa Šalata
- preč. Alojzije HOBLAJ - umirov. prof. KBF-a
- preč. Josip KUHTIĆ - arhiđakon Karlovačko-gorički, upravitelj Župe Pohoda Blažene Djevice Marije, Zagreb-Dolac
- mons. Zvonimir SEKELJ - zamjenik biskupskog vikara za grad Zagreb
- preč. Marijan FRANJČIĆ - rektor kapele Ranjenog Isusa, predsjednik Povjerenstva za ekumenizam i dijalog
- mons. Tomislav SUBOTIČANEC - generalni vikar, moderator NDS-a, arhiđakon Remetsko-sesvetski
- mons. Zlatko KOREN - bilježnik, rektor katedrale, potpredsjednik Odbora za obnovu katedrale
Počasni kanonici Prvostolnog kaptola zagrebačkog:
- preč. Franjo HORVAT, umirovljeni svećenik Sisačke biskupije
- mons. Andrija KIŠIČEK, umirovljeni svećenik Varaždinske biskupije
- prelat Wolfgang TRIPP, umirovljeni svećenik Biskupije Rottenburg-Stuttgart