HR

Nadbiskup

1637. – 1642.

Benedikt Vinković rodio se 1581. u Jastrebarskom. Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, gimnaziju u isusovačkom kolegiju u Cluju, filozofiju u Beču, a teologiju u zagrebačkom sjemeništu. Od 1606. je rektor Ilirskog kolegija u Bologni. 1608. postigao je doktorat iz filozofije i obaju prava te licencijat iz teologije.

Dana 16. travnja 1609. godine zaređen je za svećenika. Iste godine imenovan je za čazmanskog kanonika, a godinu kasnije za zagrebačkog kanonika. Poslan u Međimurje da propovijeda protiv protestantizma. 1611. imenovan za čazmanskog arhiđakona, 1612. godine za komaričkog, a 1619. godine imenovan za katedralnog arhiđakona.

U tim je službama obavio kanonsku vizitaciju, a to su najstarije sačuvane kanonske vizitacije u zagrebačkoj nadbiskupiji. Bio je izaslanik na Požunskom saboru, na kojemu se borio da se Međimurje pripoji kraljevini Hrvatske i Slavonije, braneći starinsko pravo Zagrebačke biskupije na to područje. U Zagrebu je predavao u sjemeništu moralnu teologiju, bio je ravnatelj sjemeništa, katedralni propovjednik, predsjednik kaptolskog konzistorija, a u političkom poslu savjetnik svjetskog suda i više puta saborski izaslanik na Ugarskom saboru.

Kralj ga je 25. listopada 1630. godine imenovao za biskupa u Pečuhu. Kralj ga je 2. svibnja 1637. imenovao zagrebačkim biskupom. Imao je važnu ulogu u sjedinjenju istočnih kršćana i Marčanske biskupije. 29. lipnja 1642. sazvao je biskupsku sinodu. Ulagao je u obnovu katedrale nakon požara, izgradio je novi portal. 

Izvor: Korade, M. (1995) Benedikt Vinković. U: F. Mirošević, ur. Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 315-325.
Ispišite stranicu:
Ova stranica upotrebljava kolačiće
Nužni kolačići - omogućuju interakciju s uslugom ili internetskom lokacijom kako biste mogli pristupiti osnovnim značajkama za pružanje te usluge. Odnose se na zatraženu uslugu kao što je, npr. identifikator sesije trenutačnog posjeta.
Funkcionalni kolačići - omogućuju internetskoj stranici pružanje poboljšane funkcionalnosti i personalizaciju, npr. pamćenje jezika na kojem se prikazuje sadržaj stranica toga internetskog mjesta.
Statistički kolačići - omogućuju prikupljanje podataka u agregiranom obliku bez identificiranja samoga korisnika. Služe za praćenje ponašanja korisnika na internetskoj stranici u svrhu istraživanja tržišta i praćenja analitike. Ovi uvidi omogućuju internetskoj stranici poboljšavanje sadržaja i razvijanje boljih značajki koje unaprjeđuju korisnički doživljaj.
Marketinški kolačići - omogućuju prikupljanje informacija o navikama i ponašanju korisnika na internetskom mjestu radi objavljivanja relevantnih oglasa za korisnika usklađenih s njegovim interesima. Također se mogu koristiti i za mjerenje učinkovitosti neke kampanje.
Prihvaćam odabrane
Na ovoj mrežnoj stranci koriste se kolačići. Molimo Vas da pročitate Postavke kolačića ili ažurirajte postavke.
Prihvaćam sve