Nakon Dionizija na mjesto zagrebačkog biskupa dolazi Nikola I., koji je prije toga bio ostrogonski prepozit i zagrebački kanonik. Sačuvani su pismeni dokazi o Nikolinoj brizi za zagrebačku Crkvu. 1351. imenuje svećenika Blaža svojim „specijalnim kapelanom“. Bio mu je potreban zamjenik jer je kao kraljev potkancelar i čuvar kraljeva pečata morao boraviti na dvoru. Biskup Nikola djelovao je u skladu s vremenom i društvenim uređenjem u kojem je živio, pa je obavljao dužnost feudalca.
Nikolin dokument o dodjeli Bresta osobito je dragocjen, jer na toj sačuvanoj pergameni visi pečat u vosku, jedini dosad poznati pečat biskupa Nikole. Bademastog je oblika, reljef je podijeljen na tri zone. Glavnu srednju ispunja stojeći lik sv. Stjepana kralja s krunom na glavi i modelom crkve u desnoj ruci. Iznad njega je sitan prizor Raspeća s Marijom i Ivanom ispod križa. U malom donjem polju prikazan je u profilu biskup klečeći, s mitrom na glavi i biskupskim štapom u ruci.
Biskup Nikola u visokoj službi kraljeva dvorskog potkancelara pisao je svojom rukom mnoge isprave koje je izdavao kralj Ludovik i sudjelovao u kraljevu sudovanju. Zagrebački biskup Nikola 1356. promaknut je u crkvenoj i kraljevskoj službi. Postaje nadbiskup kaločki i kancelar dvora. U Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu čuva se rukopisna knjiga
Potificalis ordinis liber za koju se smatra da ju je u Zagreb donio upravo biskup Nikola.
Također u najstarijem imovniku zagrebačke katedrale, sastavljenom 1394. godine, upisana je još jedna dragocjenost vezana uz biskupa Nikolu. Među plaštevima je plašt „koji je darovao gospodin Nikola, nekad biskup zagrebački“. Nažalost, plašt biskupa Nikole nije sačuvan.
Izvor: Dobronić, L. (1995) Nikola I. U: F. Mirošević, ur.
Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 123-126.
