Župe

Sveta Marija pod Okićem
Rođenje BDM
Župnik:vlč. Josip Vnučec
Adresa:Repišće 42b, 10450 Jastrebarsko
Telefon:01 6294 200
E-adresa:zupa.marijaokic@zg-nadbiskupija.hr
Internetska adresa:www.svmarija-okic.com

Povijest

Povijesne podatke o župi zahvaljujemo monografiji "Pod Okićem", Zagreb 1993, uredio dr. Dragutin Pavličević. Korištenje podataka iz knjige odobrio je vlč. Juraj Župančić, koautor i pokretač njezinoga izdavanja.

Župa sv. Marije pod Okićem (nekada zvana Okićka Sveta Marija) smještena je na jugoistočnim obroncima Plešivičke gore, podno starog grada Okića. Po crkvenom ustrojstvu pripada u Samoborsko-okićki dekanat, a po političkom župa je bila dio općine Jastrebarsko do 1992., a od tada pripada novoosnovanoj općini Klinča Sela. Župu čine ova sela: Beter, Gonjeva, Donja i Gornja Purgarija, Kozlikovo, Okićka Sv. Marija (Novo Selo Okićko), Orešje, Poljanica, Repišće, Stankovo i Tržić. Do 1961. godine njoj su pripadala i sela: Goli vrh, Klinča Sela, Zdenčina i zaštičeni rezervat biljaka i životinja, Crna Mlaka. Ova sela danas čine veći dio novoosnovane župe Svetog Josipa Radnika sa sjedištem u Klinča Selima.

 1334.    spominje se župa prvi puta pod imenom ECCLESIALE BEATE VIRGINIS......DE OKICH! Pod patronatom je gospodara grada Okića, koji se brinu o crkvi i postavljaju župnike.
 1473.    spominje se župa uz ime njezina župnika Martina koji je nazočan kao sudac u parnici koju kanonik Ivan vodi između garičkih pavlina i plemića Mihajla Povlakovića
 1488.    spominje se župa i njezin svećenik Martin koji je svjedok pri primopredaji grada Samobora što ga kralj Matijaš Korvin daje Barbari Frankopan.
 
Dolazi vrijeme od oko 150-ak godina u kojemu se u župi izmjenjuju župnici glagoljaši.
 
 1501.  spominje se župa u popisu župa Zagrebačke biskupije.
 1505.  spominje se župa, odnosno njezin župnik Pavle, glagoljaš, koji glagoljskim pismom sastavlja kupoprodajni ugovor između domaćih župljana Mavra Fabijanića i Mate Štefanića.
 1574.  spominje se župa preko svog župnika Ivana Dalmate, glagoljaša, u popisu župnika nazočnih na zagrebačkoj Sinodi.
 1622.  spominje se župa u prvom službenom izvještaju (Kanonskoj vizitaciji), koji je napisao katedralni Arhiđakon nakon pregleda. I tada se spominje naziv župe SANCTA MARIA IN KLUKA.
 1649.  spominje se župa u četvrtom službenom izvještaju, ali sada pod nazivom SANCTA MARIA SUB CASTRO OKICH. U kasnijim izvještajima ispuštena je riječ “CASTRO” i ustaljuje se ime župe SANCTA MARIA SUB OKICH. Početkom 20.st. uvodi se naziv OKIĆKA SVETA MARIJA.

U daljnjem praćenju povijesti župe navodimo neke događaje koji su važni za župu.
 
 1573.  župu pustoši plemićka vojska koja prolazi ovim krajevima za vrijeme seljačke bune Matije Gupca
 1593.  nizinski dio župe pustoše turske horde i odvode veliki broj žitelja u ropstvo
 1848.  ukinućem kmetstva, župljani, većinom kmetovi, postaju slobodnjaci i otkupljuju zemlju od okićkih gospodara
 1865.  započinje s radom prva škola u ovoj župi
 1911.  događa se velika tragedija u kojoj zbog klizanja tla stradava selo Popovdol
 1912. državne vlasti grade novo selo u blizini crkve i daju mu ime OKIĆKA SVETA MARIJA. Nažalost, 1947. selo mijenja ime u NOVO SELO OKIĆKO, kako se zove još i danas. Gradnja ovog sela je prvi primjer planske seoske urbanizacije u Hrvatskoj.
 1917.  župa ostaje bez zvona koje oduzima država za ratne potrebe
 1925.  župa nabavlja nova zvona koja su blagoslovljena i postavljena na blagdan sv. Ane. Svečano se predstavlja i tisućita obljetnica hrvatskoga kraljevstva i tome u čast župljani sade lipe po selima
 1934. godine župa proslavlja svečano 600. obljetnicu svog prvog spomena.
 1934.  slavlje predvodi nadbiskup-koadjutor dr. Alojzije Stepinac.
 1936.  gradi se vodovod u Okiću.
 
Drugi svjetski rat donosi župi i župljanima teške i krvave dane. S jedne strane oslobođenje, a s druge strane teški teror komunističke Partije koji pritišće župu, župljane (vjernike) i župnike. Neki proživljavaju “krvavu kupelj”, provaljuje se u crkvu, razbija svetohranište i razbacuju i gaze hostije, režu užeta na zvonima, sve s nakanom obeščašćenja kršćanskih svetinja.
 1949. minirana je i do temelja srušena kapela Svetih Fabijana i Sebastijana u Stankovu
 1961. osniva se Župa svetoga Josipa Radnika u Zdenčini-Klinča Sela, kojoj se dodjeljuju nizinska sela Goli Vrh, Crna Mlaka, Klinča Sela i Zdenčina. Od tada se okićka župa smanjuje i danas broji 441 domaćinstvo s 1598 žitelja.
 1981. župa gradi novi župni dvor u Repišću kbr.42 B gdje je od tada središte župe
 1993. župa proslavlja veoma svečano 800. obljetnicu prvog zapisanog spomena imena OKICH godine 1193. u ispravi pečuškog biskupa Kalana kojom podjeljuje pravo ubiranja desetine u tim krajevima zagrebačkom biskupu Dominiku. Slavlje predvodi kardinal dr. Franjo Kuharić, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora.
                                          
Povijest crkve
 
U ovom dijelu donosimo važnije godine kada se crkva obnavlja i nadograđuje, kao i župnike koji su to činili.
 
 1622. spominje se prvi puta u povijesti crkva kao građevina. Izvjestitelj zapisuje da je omanja i dosta niska, dobro pokrivena, sa zazidanim glavnim oltarom i jednostavnim pokrajnim oltarima.
 1642. za župnika Antuna Zgombe uređuje se svetište, a umjesto ravnog stropa postavlja se svod. Na tornju se nalazi jedno zvono.
 1688. izvjestitelj zapisuje da se na tornju nalaze dva zvona. U crkvu se ulazi kroz dvoja vrata, glavna i pokrajna: Ima tri prozora, veći je na svetištu i dva manja na lađi. Na glavnom oltaru se nalazi kip Majke Božje s djetetom Isusom. Crkva je već tada proštenište Majke Božje zvano “KLJUKA” jer se i župa službeno vodi pod imenom “SANCTA MARIA IN KLUKA-SVETA MARIJA NA KLUKI”.
 1685. crkva je proširena i obnovljena, a djelo je to župnika Andrije Josipa Pompera. Na sjeveru se probija zid i u produžetku postojeće sakristije gradi se pokrajna lađa s dva oltara.
 1692. je bila svečana godina za župu. Župnik Valentin Podvorec dotjeruje crkvu iznutra. U njoj se nalazi šest oltara. Glavni oltar s čudotvornim kipom Majke Božje i pet pokrajnih oltara.
 Ovako završena i dotjerana crkva posvećena je 14. rujna 1692. od zagrebačkog biskupa Aleksanrda Ignacija Mikulića.
 1740. srušeno je staro svetište koje je bilo gotičko i nije odgovaralo baroknom oltaru, a podignuto je novo više i prostranije svetište, koje sada nije više u osi s glavnom lađom nego je u simetriji s glavnim ulazom. Pod koji je dotad bio od cigle zamijenjen je novim od crnih kamenih ploča. U tim godinama župnik Filipović postavlja na koru prve orgulje.
 1762.  župnik Toma Jalševac obnavlja toranj i prekriva ga novom šindrom koja je obojena crvenom bojom, a na vrhu tornja postavlja pozlaćenu kuglu s križem na vrhu.
 Time se uglavnom završava proširivanje i povišivanje crkve čije su sada dimenzije 7 orgija široka i 14 orgija dugačka (14mx28m). U tim dimenzijama i u tom obliku stoji još i danas.
 1877.  zalaganjem župnika Josipa Kurilla obnovljena je crkva iznutra.
 1888. dogodio se požar u kojem je izgorjelo cijelo svetište sa glavnim oltarom kao i slike u cijeloj crkvi. Nacrte za obnovu zidova i oltara izradio je majstor Augustin Posilović, a zlatarske i slikarske radove izveo je slikar Ferdo Quiquerez god.1890. Iste je godine radionica orgulja Hefer iz Zagreba obnovila orgulje.
 1960.  na crkvu je za župnikovanja Josipa Frkina stavljeno novo krovište, skinuta šindra i stavljen biber crijep.
1967.  za župnika Marka Trstenjaka prekriven je toranj novom šindrom
 1972.  za župnika Franje Mrvčića uvedena je nova električna instalacija
 1987. obnovljena je crkva izvana, postavljena je drenaža oko crkve, betonirani nogostupi i ulazne stepenice, sanirana škarpa i postavljena željezna ograda po njoj te izrađen sanitarni čvor, obnovljene orgulje zauzimanjem župnika Jurja Župančića.
 
 U župi postoje tri kapelice u kojima se održavaju mise prigodno, a kapelica u Stankovu ima mise gotovo svake nedjelje. Brojna su Kulturno-umjetnička društva i razne interesne grupacije, a najvažnije je „Kljuka“ ili ključko proštenje, koje objedinjuje sve. 
 
 
 
 


Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr