Župe

Brestje
Dobri Pastir
Župnik:vlč. Ivan Filipčić
Župni vikar:vlč. dr. Bruno Matos
Adresa:Ciklama 2a, 10360 Sesvete
Telefon:01 2008 151
Fax:01 2008 151
E-adresa:zupa.brestje@zg-nadbiskupija.hr
Internetska adresa:www.dobripastir.hr

Povijest župe

Razmišljanje o župi Brestje započeo je župnik župe Svih Svetih u Sesvetama pokojni Petar Petrinec. U kolovozu 1975. godine piše zamolbu Odboru Mjesne zajednice Novo Brestje da se omogući održavanje vjeronauka i vjerskih obreda i da se rastereti crkva u Sesvetama koju su ispunili doseljenici. Kao razlog navodi brigu za djecu jer je bilo slučajeva lakšeg i težeg ranjavanja prilikom odlaska u Sesvete ili Retkovec na vjeronauk i sv. misu. Savjet MZ Novo Brestje zaključuje da u naselju Novo Brestje nema potrebe za održavanjem vjeronauka ili bilo kakvih drugih vjerskih obreda.

Odluku o osnivanju župe Brestje donosi svećeničko vijeće Zagrebačke nadbiskupije 10. prosinca 1976. godine. Tu odluku potvrđuje Prvostolni kaptol zagrebački 15. siječnja 1977. g. s potpisom tadašnjeg nadbiskupa zagrebačkog blagopokojnog Franje Kuharića (86/77).

Župi pripada  naselje Novo Brestje i veći dio naselja Staro Brestje.
Za potrebe župe kupljena je nedovršena kuća u Ulici Milana Smetka 96 (danas Ulica narcisa). Organizaciju župe započinje mons. Josip Ćorić, kapelan u Sesvetama koji se zauzeo oko dovršenja i uređenja kuće bez znanja tadašnjih vlasti.                                     
     
Za prvog župnika imenovan je 10. ožujka 1978. tadašnji sesvetski kapelan vlč. Branko Picek. Prva misa slavila se 25. prosinca 1980. godine u 18 sati. Misu je predslavio prečasni Petar Petrinec zajedno sa župnikom i 150 župljana. Sveta pričest prvi puta je proslavljena  21. lipnja 1981.. a 20. svibnja 1984. župa dobiva ime Dobri Pastir – Brestje.
     
Uspostavom samostalne Republike Hrvatske mijenja se odnos prema Crkvi. Nove vlasti imaju razumijevanja te se župi Brestje dodjeljuje zemljište veličine  2300 m2  i dozvola za gradnju crkve u središtu  naselja  Brestje. Idejno rješenje za crkvu i župni centar izradio je arhitekt ing. Aleksandar  Bašić. Gradnja započinje 4. travnja 1992. godine nesebičnim zalaganjem župljana pod vodstvom tadašnjeg župnika vlč. Branka Piceka.

Građevinske radove izvodi Međimurje – Inženjering iz Čakovca.  Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić  blagoslovio je 2. svibnja 1993. godine temeljni kamen nove župne crkve, a  7. svibnja 1995. godine gotovo izgrađenu crkvu.

Prve mise u poluizgrađenoj crkvi bez krova slavljene su za Božić i Uskrs 1998. godine.
Dužina liturgijske dvorane  je 22 m, širina 27 m, a visina 13 m. Crkva ima zvonik visine 26 m s metalnom nadkonstrukcijom i križem  visine 12 m kojega je uzoriti kard. Franjo Kuharić blagoslovio 6. lipnja 1999. godine.  Pred Božić te iste godine mons. Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački, blagoslovio je tri  zvona koja su postavljena u toranj crkve.

Zvona  posvećena Majci Božjoj, sv. Josipu i sv. Antunu prvi puta su zazvonila 1. siječnja 2000. godine. U svibnju  2002. godine  kompletirana je unutrašnjost crkve. Oltarnu sliku s likom Dobrog Pastira površine 24 m2 kao i pozadinu pokrajnjih oltara izradio je akademski slikar prof. Marijan  Jakubin.  Na koru površine 140 m2  nalaze se orgulje s 13 registara, dva manuala i pedalama.

Orgulje su demontirane i renovirane, a potječu iz grada Falkenberga kod Passaua u Njemačkoj.  Blagoslov i kolaudaciju orgulja predvodio je mons. Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački 12. svibnja 2002. godine i tom su prigodom postavljene nove klupe s više od 500 sjedećih mjesta, ispovjedaonica, dva velika lustera  i  križni put. 
 
U crkvi se nalazi pet mramornih oltara. Glavni oltar posvećen je Dobrom Pastiru, dva veća pokrajna oltara Majci Božjoj i sv. Josipu, a dva manja sv. Antunu i sv. Tereziji. 

Drvene kipove izradila je Marija Franciska Rizvić (26. siječnja 2004. kip Majke Božje, 30. siječnja 2005. kip sv. Male Terezije, 13. lipnja 2005. kip sv. Antuna i 1. svibnja 2013. kip sv. Josipa). Crkva je popločena granitnim kamenom ispod kojeg je instalirano podno grijanje. Liturgijski prostor krase mramorni tabernakul, krstionica, ambon te oltar u pokrajnjoj kapeli. 
 
Kardinal Josip Bozanić je uz koncelebraciju dvadesetak svećenika i mnoštvo naroda posvetio crkvu 2. svibnja 2004. godine.
Prostor ispred crkve je uređen i popločen kamenom i s klupama u sredini kojega je kip bl. Alojzija Stepinca s djecom rad akademskog kipara Ante Jurkića.
Blagoslov kipa bl. Alojzija bio je 17. svibnja 2007. godine.
Danas župno zajedništvo u Brestju gradi oko 8500 župljana u 2100 obitelji.
 
Svećenici koji su djelovali u župi:
vlč. Branko Picek, župnik 1978. - 2009.;                 
vlč. Robert Šreter,  2001. – 2006.;                           
vlč. Ivica Zlodi, 2006. – 2009.
vlč. Ivan Filipčić, župnik 2009. –
 

Demografski razvoj Brestja
 
Ime  Brestje  prvi se puta spominje godine 1217. u darovnici hrvatsko-ugarskog kralja Andrije zagrebačkom prepozitu Cirijaku ( terram quas Baran decanus …. tera  BREST ). Stoljeće kasnije Kaptol stolnobiogradski izvješćuje o reambulaciji posjeda koje je stekao darovanjem ili kupnjom 1328 godine spominjući i … BREZTH.  

Selo  Brestje  spominje se i u Statutu Zagrebačkog Kaptola koji 1481. godine zamjenjuje tlaku za novčanu daću kmetovima u Brestju.  Godine 1531. selo Brestje ima 12 kmetova, a pedesetak godina kasnije ( 1598.) prema popisu u Brestju nastanjena su  4  kmeta:  Franjo Skulia, Andrija Sučić, Ivan Kovač i Đuro Stankovićev.

Broj stanovnika vrlo polagano raste i 1830. godine kada se Brestje spominje kao selo župe Sesvete ima 69 duša katoličke vjere.
 
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća u tadašnjoj Jugoslaviji zbog industrijalizacije i razvoja gradova ljudi masovno napuštaju sela i dolaze u gradove. Prigradsko zagrebačko naselje Sesvete, a time i Brestje zbog jeftinijeg zemljišta i lakog zapošljavanja brzo se širi i razvija.

Tu svoje domove iz istih razloga u velikom broju  zasnivaju i Hrvati iz Bosne i Hercegovine. Nakon poplave u Zagrebu 1964. godine na livadi između Starog Brestja i Dupca gradi se potpuno novo naselje - Novo Brestje. Crkve u Sesvetama i Retkovcu kamo je pripadalo Novo Brestje do osnivanja nove župe postaju premale.

Do kraja devedesetih godina uglavnom su se gradile obiteljske kuće gdje uz roditelje ostaju živjeti i djeca. Tako u mnogim kućama nerijetko zajedno žive tri pa i četiri generacije. Župna kuća u Novom Brestju postala je pretijesna za pastoralni i liturgijski život zajednice.

Drugi val naseljavanja dogodio se u Domovinskom ratu. Ljudi prognani iz svojih domova ratom zahvaćenih područja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini grade kuće i započinju novi život na rubnim dijelovima Starog Brestja.

Treći val doseljavanja zbio se krajem devedesetih godina prošloga stoljeća kada se gradi veći broj stambenih zgrada na  području Starog Brestja gdje su prenamjenom zemljišta pored šume Brestovečina i na livadama prema potoku Čučerska Reka stvorene velike građevinske površine.  Preko puta crkve izgrađena je Osnovna škola Brestje koja je počela s radom 19. rujna 1999. godine. Izgradnjom škole i uz već prije izgrađene vrtić te župnu crkvu, Brestje postaje zanimljivo mjesto za stanovanje.
 
Posebnosti 

Župni blagdan:  4. vazmena nedjelja, Nedjelja Dobrog Pastira
                              Župno klečanje – 1. listopada


Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr