Župe

Marija Gorica
Pohod BDM
Župnik:vlč. Stjepan Barić
Adresa:Gorički trg 1, 10299 Marija Gorica
Telefon:01 3395 848
Fax:01 3395 848
E-adresa:zupa.mgorica@zg-nadbiskupija.hr
Internetska adresa:www.zupa-marijagorica.hr

Sažetak povijesti župe

Crkva (najprije nosi ime sv. Petra) i samostan u Mariji Gorici izgrađeni su po svemu sudeći godine 1527. Izgradila ih je obitelj Petra (Stjepana) Silaj iz Susedgrada i darovala bosanskim franjevcima u povlačenju pred najezdom Turaka. Izgrađeni su na teritoriju ondašnje župe Sveti Križ. Godine 1616. franjevci obnavljaju i proširuju crkvu. Godine 1640. sjedinjuju se župe Sv. Križa i Sv. Vida (danas zasebna župa sv. Vida u Brdovcu). Franjevci nastoje crkvu sv. Petra (današnju crkvu u M. Gorici) učiniti prošteništem Blažene Djevice Marije, jer se u njoj čuva čudotvorni kip BDM donesen iz Bosne, načinjen od lipova drveta, visok 80 centimetara, a potječe iz godine 1430. Po biskupu Martinu Borkovcu godine 1682. (6. rujna kako navodi Paškal Cvekan) posvetio je crkvu u Mariji Gorici i ona postaje crkvom Blažene Djevice Marije od Pohođenja.

Godine 1733. samostan u Mariji Gorici ponovo je sagrađen, ovaj put zidani – prvi je bio drveni. Sadašnji izgled crkva je dobila 1758., bila je posvećena 12. srpnja 1761. po biskupu Stjepanu Puczu. Godine 1786. car Josip II. ukinuo je samostan u Mariji Gorici. Godine 1789. crkva postaje župnom crkvom, a Marija Gorica umjesto Svetoga Križa sjedištem župe. Iako su franjevci otišli ne svojom već carevom voljom, ipak sljedećih 40 godina crkvom upravljaju franjevački župnici sve do 1829. Današnji izgled župnoga dvora potječe iz godine 1837.
Glavni oltar naručen je 1757. Rad je majstora Francesca Bensa porijeklom iz Gorice kod Trsta. U njemu se, iako je bogato ukrašen kipovima, posebice ističe kip Majke Božje smješten u oltarskoj niši. Kip je obučen. Sačuvane su i haljine, a najpoznatija je ona od brokata napravljena od vjenčanice grofice Čikulin. Kip gotičke Madone (iz godine 1430.) tijekom povijesti pretrpio je izmjene. Na kipu piše Heil Maria. Štuje se kao čudotvoran kip.

U umjetničko i kulturno bogatstvo župne crkve u Mariji Gorici spadaju i četiri pokrajna oltara iz sredine 18. stoljeća. Na desnoj strani lađe crkve oltari su Franje Asiškoga i sv. Antuna Padovanskog. Na lijevoj strani nalaze se oltar sv. Ivana Nepomuka i oltar Sveta tri kralja. Pod tornjem svojedobno je bio i mali oltar Žalosne Gospe.
Ispovjedaonice su također izuzetno vrijedne, a zanimljivo je da ih ima čak četiri. Potječu iz sredine osamnaestog stoljeća, što je dokaz da je crkva bila proštenište u koje su dolazili brojni vjernici. Za samu malobrojnu župu bila bi, naime, dovoljna i jedna ispovjedaonica.

Križni put nepoznatoga majstora, ulje na platnu 55 x 77 cm, nastao je između 1758. i 1761. također spada u vrlo vrijednu opremu crkve u Mariji Gorici. U stručnim krugovima najpoznatije su, međutim, orgulje iz 1759. Imaju četrnaest registara. Izradio ih je ljubljanski graditelj orgulja Ivan Juraj Eisl (1708. – 1780.) podrijetlom iz Salzburga. Orgulje su zbog nedostatka sredstava građene u dva maha. Imaju dva manuala i pedal, ostvaruju 649 svirala, 327 kovanih i 277 drvenih – kako navodi P. Cvekan u svojoj knjižici „Samostan Gorica – Brdovec“ (o. Paškal Cvekan, samizdat, 1994.). Kućište orgulja je jedno od najljepših u sjevernoj Hrvatskoj, bogato ukrašeno s prednje i stražnje strane. Orgulje nikad nisu restaurirane, funkcioniraju i njima se danas služe četiri župna orguljaša, četiri brata Žagmeštar. Najveća je vrijednost orgulja autentičan barokni zvuk. I danas su u dobrome stanju. Na orguljama u ovome trenutku sviraju četiri orguljaša, četiri brata Žagmeštar: Slavko, Franjo, Stanko i Mirko.

Ispod župnoga stana, dijela nekadašnjega samostana franjevaca, nalazi se podrum, koji je župnik Ivan Kobešćak nedavno, o pohodu nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića župi, zajedno sa župljanima temeljito obnovio i pretvorio u Dvoranu blaženog mučenika Alojzija Stepinca u kojoj se obavljaju pastoralne aktivnosti. Dvorana je opremljena drvenim kipom blaženog mučenika Alojzija Stepinca, djelo marijogoričkog kipara Franje Haramine. U prozorskim nišama smještena su ulja Posljednja večera, Ante Kovačić, Gorički trg, Gorički križ i nekoliko slika svetaca akademskog slikara Gorana Petrača.

(N. Piskač)


Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr