Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebačka nadbiskupija

Djelatnici NDS-a iz Zagreba na Marijinom putu



Marijin put i misa u kapeli sv. Volfganga, Lepoglava. Duhovni centar Varaždinske biskupije na Veternici te crkvu Muke Isusove na spomen žrtvama Križnoga puta u Maclju bila su odredišta duhovno-rekreativnog puta

Djelatnici središnje ustanove Zagrebačke nadbiskupije - Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu, hodočastili su na spomendan zaštitnika Europe sv. Benedikta, 11. srpnja, Marijinim putem u Klenovniku i pohodili više drugih mjesta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Na duhovno-rekreativni izlet krenuli su sa članovima svojih obitelji iz Zagreba te im je tijekom vožnje autobusom o povijesti i znamenostima varaždinskoga kraja govorio mons. Nedjeljko Pintarić. Po dolasku u Klenovnik pridružili su im se i kolege i kolegice koji su pristigli privatnim automobilima i motorima te su svi zajedno „motorizirano“ krenuli Marijinim putem.



Podsjetivši na zapis kanonske vizitacije iz 1672. godine, koji je zabilježio kanonik Vuk Gabrijel Križanić o grofu Ivanu Draškoviću i klenovničkim vjernicima: »Narod nije sablažnjiv, jer se o njemu gospodin grof mnogo skrbi i drži ga pod jakom stegom. On čini još mnogo dobra. Naime, pobrinuo se da se načini 15 otajstava Blažene Djevice na kamenim stupovima počevši od dvorca Klenovnik pa sve do kapele sv. Volfganga«, mons. Pintarić je istaknuo da je Klenovnik ponosan na Marijin put jer je riječ o veličanstvenom i jedinstvenom pothvatu u Hrvatskoj i tome dijelu Europe.



Hodočasnike je podsjetio da su tijekom stoljeća postaje dotrajale, zapuštene, a neke i nestale te je pravo čudo da je i u ratnim i poratnim vremenima prošloga stoljeća dio postaja ostao očuvan u kakvom-takvom stanju. Kazavši da je početkom 21. stoljeća od petnaest postaja devet ostalo sačuvano u “ostacima ostataka” a za 6 nije bilo nikakvih sačuvanih tragova,, mons. Pintarić je podsjetio da u prigodi proslave 500. obljetnice kapele sv. Volfganga, godine 2008. započela obnova toga vrlo vrijednog ambijentalnog sklopa koji je kroz zadnjih sedam godina gotovo u potpunosti dovršen.



Prve četiri postaje obnovljene su u varaždinskoj restauratorskoj radionici Bože Martinčevića uz financiranje Ministarstva kulture, a sve ostale izradio je vrijedni majstor i samouki kipar Slavko Bunić iz Ivanca. U revitalizaciju su se uključili donatori, Općina Klenovnik koja je obavila pripremne i građevinske radove, domaći sin Martin Bunić donirao je sav potrebni kamen vinicit, a više institucija, tvrtki i pojedinaca pokrilo je troškove izrade i postavljanje postaja.



Prije sedam godina izgledala je ta želja kao „nemoguća misija“, a danas je ostvarena želja i potvrda da je moguće i u kriznim vremenima napraviti „povijesne iskorake“, kazao je mons. Pintarić koji je predvodio molitvu i razmatranje slavnih otajstava krunice koje su hodočasnici prošli hodočasteći prema kapeli sv. Volfganga.



Nakon misnoga slavlja u kapeli sv. Volfganga, koje je predvodio mons. Pintarić u koncelebraciji s mons. Lovrom Cindorijem, kanonikom Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga koji im se s radošću priključio kao duhovni pratitelj, izletnici su se zadržali u obližnjem obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Izidora i Marice Gladović.



Nakon Klenovnika, koji se još diči najvećim plemićkim dvorcem u Hrvatskoj i drugim ostvarenjima obitelji Drašković, izletnicima je o značenju pavlina i ljepoti lepoglavske župne crkve, u čijoj je blizini robijao nepravedno optuženi zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac,  govorio mons. Andrija Kišiček.
Ravnatelj Duhovnog centra Varaždinske biskupije na Veternici vlč. Damjan Koren ukazao je gostima na nekadašnje značenje pavlinskog ljetnikovca na Veternici i godine propadanja tijekom komunističke vladavine, ali i na razdoblje obnove i današnjeg osposobljavanja jedinstvenog prostora za duhovne susrete različitih skupina vjernika za potrebe Varaždinske biskupije, ali i drugih biskupija i vjerničkih zajednica. 



Prošavši zatim uz svetište Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu, hodočasnici su se zaputili prema crkvi Muke Isusove u Maclju gdje im je mons. Cindori govorio o stradanju hrvatskih vojnika i civila na križnom putu 1945. godine na području Maceljskoga gorja. Prema procjenama povjesničara, u brojnim jamama i grobištima maceljskih šuma nalazi se više od 12.000 žrtava partizanskih zločina, kazao je mons. Cindori te je pred kosturnicom u kojoj je pokopano 1163 ekshumiranih zemnih ostataka stradalnika križnog puta, među kojima i 21 svećenik i bogoslov, predvodio molitvu.
Puni predivnih dojmova, hodočasnici su se vratili u Zagreb učvršćeni u spoznaji kako je Hrvatsko zagorje predivno i po prošlosti i po prirodnim i kulturnim ljepotama, ali i žilavosti njegovih stanovnika da očuva svoj identitet za buduće generacije.