U nizu zagrebačkih biskupa Petar iz Herešinca je bio 47. Prvi puta se spominje 19. travnja 1570. kao zagrebački kanonik i kalnički arhiđakon te rektor hrvatskog zavoda u Bologni. Slijed podataka iz životopisa Petra iz Herešinca može se pratiti od spomenute 1570. u Bologni. Naime, u ožujku 1571. vratio se u domovinu i postao lektor Zagrebačkog kaptola, kako je spomenuto.

Sljedeće godine je prisjednik banskoga suda, a na zajedničkom hrvatsko-ugarskom saboru bio je nekoliko puta orator ili nuntius regni. Prepozitom zagrebačkim je postao 1578., a 1582. imenovan je biskupom kninskim. Uskoro ga je kralj Rudolf imenovao 8. ožujka 1585. biskupom zagrebačkim.

Međutim nije boravio u Zagrebu nego je bio pomoćnik kraljevskog kancelara Đure Draškovića, đurskog biskupa. Kada je Juraj Drašković postao bačko-kaločkim nadbiskupom, postao je Petar iz Herešinca đurskim biskupom 27. listopada 1587. Nakon smrti biskupa Draškovića, postao je Petar iz Herešinca kancelarom, no zagrebački kanonikat zadržao je do svoje smrti 10. lipnja 1590. Umro je od apopleksije i ukopan je u đurskoj bazilici.

Izvor: Sekulić, A. (1995) Petar iz Herešinca. U: F. Mirošević, ur. Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 273-274.