Biskup Gorski predvodio proslavu Kažotićeva na Peščenici

4.8.2022.

 

Euharistijskim slavljem koje je predvodio mons. Mijo Gorski, zagrebački pomoćni biskup, dominikanski samostan i župa bl. Augustina Kažotića u Zagrebu na Peščenici svečano su 3. kolovoza 2022. proslavili svoga zaštitnika u okviru trogodišnje pripravu za proslavu 700. obljetnice smrti prvoga hrvatskog blaženika.
 
Nakon pozdravnih riječi samostanskog priora fr. Ante Gavrića, mons. Mijo Gorski je pozvao vjernike na molitvu da sljedeća godina, kada se navršava 700 godina od smrti bl. Augustina Kažotića, bude i godina njegova proglašenja svetim.
 
A u homiliji je najprije posvijestio da u pojedinim kriznim vremenima Bog podigne određene ljude i osposobi ih svim potrebnim za onu službu i poslanje koje im je namijenio. U takvoj kriznoj situaciji podigao je Bog i dominikanca Augustina Kažotića za zagrebačkog biskupa. A on je u petnaestak godina održao dvije sinode, obnovio liturgiju s posebnim zagrebačkim obredom, bio vrstan propovjednik, teološki pisac, narodni prosvjetitelj, zaštitnik siromaha i progonjenih, utemeljitelj katedralne škole, organizator crkvenog pjevanja. U ostvarenju svega toga, rekao je mons. Gorski, biskup Kažotić je kao dobar upravitelj i dobar pastir „našao u zagrebačkom kleru dobre i sposobne suradnike, znao izabrati ljude i voditi ih do zacrtanog cilj“. Važno je prepoznavati mogućnosti koje možda ni sama osoba ne vidi i postavljati ih u službu, uključivati u izgradnju Kraljevstva Božjega na zemlji, sabirati mnoge talente koje Bog daje pojedincima za zajedničke pothvate u izgradnju Crkve, društva i domovine, u djelo spasenja ljudi. A zatim je biskup Mijo Gorski istaknuo: „Koliki su talenti propali neiskorišteni i kakva je šteta učinjena narodu zbog toga što ih nismo znali prepoznati. Prepoznali su ih drugi u tuđini.“


 
Promjene izazivaju i dobri pastir uvijek u kriznim vremenima nailazi na otpor, oporbu i neprijatelje. Svako je vrijeme krizno, dodao je mons. Gorski, te podsjetio kako je bl. Alojzije Stepinac prošao kroz Drugi svjetski rat, kardinal Franjo Šeper kroz poratno vrijeme progona Crkve, kardinal Franjo Kuharić kroz Domovinski rat, „a u sadašnjem vremenu suočavamo se možda s najgorim oblikom diktature u kojem se čovjek briše iz javnosti zbog drugačijeg mišljenja“. I Augustin Kažotić je imao oporbu i protivljenje samoga kralja Karla Roberta. Kažotić je dobro vidio nepravdu koju kralj čini na štetu hrvatskoga naroda, vidio je siromaštvo i bijedu, ali nije šutio nego je prosvjedovao te tražio pomoć i od samoga pape. Bratska opomena, kao ukazivanje na istinu s ljubavlju koja ne dopušta šutjeti, obveza je svakoga dobrog pastira, rekao je biskup Gorski. I dodao da u svakom vremenu ima bezakonika te je stoga potrebno progovarati, poučavati, promicati istinu i poticati na dobro. To je zadaća svih, crkvenih pastira, političara, roditelja, odgojitelja i nastavnika, ali i svih onih koji u medijima služe promicanju istine. A upravo je želja za istinom bila duboko usađena u narav bl. Augustina Kažotića.
 
Kažotić je ostavio duboke tragove  te je sve što je započeo i danas vrlo aktualno: „Unatoč silnim sredstvima komunikacije vidimo vjersko neznanje, vidimo praznovjerje i poganstvo koje kuca na vrata. Vidimo kršćane koji promiču neko svoje evanđelje, vidimo nedostatak crkvenosti, sve više siromaha, sve više sebičnog zatvaranja očiju i ušiju da se zbog lažnog obzira ne zamjeri drugima koji imaju vlast. To je paradoks suvremenog, nazovi demokratskog društva“, rekao je biskup Gorski. I ponovno svratio pozornost na važnost opomene, posebice „kada se događa zlo, kada je život u opasnosti, bilo biološki bilo duhovni, kada je u pitanju opstanak ili istina, tada nema šutnje.“ Samo djela proizašla iz svetoga života ostavljaju tragove u srcima suvremenika, u povijesti naroda i crkve.
 
Na kraju homilije mons. Mijo Gorski je istaknuo da „Zagrebačka nadbiskupija i vjernici mogu biti ponosni što su tijekom svoje povijesti imali tako ugledne i svete pastire, biskupe koji su umrli na glasu svetosti i koje vjerni puk unatoč proteku vremena nije zaboravio. Kako bi i mogli kao vjernici zaboraviti svoje učitelje, svoje uzore i sada svoje zagovornike.“ Posebno je istaknuo bl. Augustina Kažotića i bl. Alojzija Stepinca, „slavne promicatelje istine o Bogu i čovjeku“. Njihovu je zagovoru preporučio obnovu zagrebačke katedrale, a posebice obnovu hrvatskog naroda „koji iz okova laži mora dospjeti do spoznaje istine, one evanđeoske, koja spašava i one društvene koja omogućava skladan ljudski život“, rekao je biskup Gorski i pozvao na molitvu da bl. Augustin Kažotić „o 700. obljetnici smrti bude uvršten među svece sveopće Crkve“.




 
Na kraju euharistijskog slavlja, pred kipom bl. Augustina Kažotića, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića, izmoljena je molitva za proglašenje svetim Augustina Kažotića i molitva za njegov zagovor. Nakon završetka misnog slavlja vjernici su pristupili čašćenje moći bl. Augustina.
 
Za ovogodišnju proslavu zaštitnika župe i samostana bl. Augustina Kažotića na zagrebačkoj Peščenici vjernici su se pripremali prigodnom devetnicom. Devetnicu su predvodili provincijali iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine: provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove o. Dalibor Renić, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Milan Krišto, provincijal Hrvatske franjevačke provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša fra Ivo Martinović, provincijal Hrvatske salezijanske provincije don Tihomir Šutalo, provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića fra Juro Šimić, provincijal Hrvatske provincije svetoga Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije Jozo Grbeš, provincijal Franjevačke provincije Svetoga Križa – Bosne Srebrne fra Zdravko Dadić. Posljednjega dana devetnice, umjesto spriječenoga provincijala Hrvatske dominikanske provincije fr. Slavka Sliškovića, euharistijsko slavlje je predvodio njegov zamjenik, socius fr. Domagoj Augustin Polanščak. Na misnim slavljima, uz braću dominikance, sudjelovalo je i nekoliko svećenika iz drugih župa te misionar u Tanzaniji o. Tomislav Mesić. Devetnicu je animiralo šest svirača i pjevači iz zborova župe bl. Augustina Kažotića.




 
Župa i samostan bl. Augustina Kažotića na zagrebačkoj Peščenici započeli su prošle godinu trogodišnju pripravu za 700. obljetnicu Kažotićeve smrti (1323.-2023.). Tom je prigodom blagoslovljen manji kip Blaženika koji putuje po župi iz obitelji u obitelj, a obitelj zajedno ili pojedinci mole prigodnu devetnicu moleći zagovor Blaženika za sebe i svoje obitelji, za župu, Zagreb i Zagrebačku nadbiskupiju, Domovinu i Crkvu u Hrvata. To će nastaviti još žarče u ovoj Godini bl. Augustina Kažotića idući u susret 700. obljetnici njegove smrti moleći da tom prigodom bude proglašen svetim.
 
 
 
 
 

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr