Otvoreni 38. Redovnički dani u Zagrebu

23.9.2022.



Molitvom trećega časa u petak 23. rujna u franjevačkom samostanu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u zagrebačkoj Dubravi započeli su 38. Redovnički dani u Zagrebu. Tema ovogodišnjih Redovničkih dana je „Posvećeni život u sinodalnoj Crkvi: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje“.

Nakon molitve Časoslova, pozdravnu riječ dobrodošlice u svoje i u ime predsjednika Hrvatske redovničke konferencije fr. Slavka Sliškovića nazočnima je uputila potpredsjednica s. Gordana Igrec. Pozdravivši sve prisutne, počevši od zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića i zagrebačkog pomoćnog biskupa Ivana Šaška, osvrnula se na samu svrhu i temu Redovničkih dana.



Kazala je da je tema o kojoj će promišljati ova dva dana aktualna te se na poseban način uklapa u ozračje sinodskog hoda koji je započeo u listopadu prošle godine, a zaključit će se biskupskom sinodom u listopadu sljedeće godine. „Sinodski hod u svojoj prvoj fazi obilježen je savjetovanjem s Božjim narodom kroz različite tematike koje su bile baza toga savjetovanja, a ujedno su i teme ovogodišnjih redovničkih dana: od uloge redovničkih zajednica u mjesnoj Crkvi, njihovog pravnog položaja u Crkvi i društvu, do zajedničkog slušanja Božje Riječi i slavlja vjere, osluškivanja periferija, razlučivanja i odlučivanja te odgoja za sinodalnost. Vjerujemo da su u tom procesu savjetovanja s Božjim narodom velik doprinos dali i nadalje daju i mnogi redovnici i redovnice na području mjesnih crkava, pa i naše zagrebačke Crkve, u kojoj živi i djeluje najveći broj redovnica i redovnika u našoj domovini“, rekla je s. Gordana.



Potpredsjednica HRK kazala je da je stoga posebno draga prisutnost zagrebačkog nadbiskupa, kojemu je tom prigodom čestitala 25. obljetnicu nadbiskupske službe. „Radosno i ustrajno sudjelujmo u poslanju ljubavi, zagledani u Isusa Krista, ikoni vjernosti Bogu Ocu i izvršenju njegove volje“, zaključila je te je izrazila dobrodošlicu svima prisutnima.



Kardinal Josip Bozanić zahvalio je za čestitku te je pozdravio sve nazočne. Obratio se okupljenim redovnicima rekavši kako na ovogodišnjem susretu žele produbiti svoj poziv i poslanje u Crkvi i svijetu u okviru teme „Posvećeni život u sinodalnoj Crkvi: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje“.


„Vaš je zadatak u skladu s temom XVI. redovite opće skupštine Biskupske sinode“, naglasio je kardinal Bozanić. Podsjetio je da Crkva zagrebačka ovih dana zaključuje svoj sinodski hod kojim je hodala tijekom dva desetljeća. Iskazao je radost što se sinodski proces u novosti života povezuje sa sinodskim hodom opće Crkve na koji je pozvao papa Franjo. "Ujedno koristim priliku da odam priznanje članovima posvećenog života u Zagrebačkoj nadbiskupiji za dragocjeni doprinos Drugoj sinodi Zagrebačke nadbiskupije", dodao je Kardinal.



Kardinal Bozanić spomenuo je da je sluga Božji Antun Mahnić znao govoriti da je redovništvo znak i očitovanje pluralizma te demokratičnosti u Crkvi. „Tijekom stoljeća redovničke zajednice njegovale su zajedništvo i razvijale razne oblike dijaloga i sudjelovanja svih svojih članova u životu zajednice.“

Nadalje je rekao da bi se sinodalnost trebala izražavati u redovitosti života i djelovanja Crkve te da na neki način označava poseban stil koji karakterizira život i poslanje Crkve. „Ona izražava narav Crkve kao Božjeg naroda koji je od Boga pozvan po Isusu Kristu u snazi Duha Svetoga da naviješta evanđelje“, rekao je kardinal Bozanić.



„Drage redovnice i redovnici, Marija na svadbi u Kani pokazuje nam ključ sinodalnog stila koji se sastoji u gajenju naše blagonaklone pozornosti prema stvarnosti, u shvaćanju onoga što se oko nas događa te u sposobnosti da se na jasan, jednostavan, a u isto vrijeme hrabar i koncizan način kaže: ‚Vina nemaju‘“, kazao je zagrebački nadbiskup. Dodao je da dijalog u Kani završava konsenzusom u koji su svi uključeni od trenutka kada Marija reče: „Što god vam rekne, učinite!“

„Te Marijine riječi uvijek odzvanjaju u svakom susretu koji želi živjeti crkvenu sinodalnost. Samo se tako dolazi do vina radosti i nade, za kojim žeđa ne samo posvećeni život, nego i svekolika Crkva, čitav svijet i sve stvorenje“, zaključio je kardinal Bozanić, zaželjevši uspješan i plodan rad na Redovničkim danima u Zagrebu.



Program prvoga dana nastavljen je predavanjem "Redovničke zajednice u mjesnoj Crkvi: Širenje prostora razgovora u Crkvi i dijaloga u društvu" zagrebačkog pomoćnog biskupa Ivana Šaška. Biskup Šaško naglasio je kako u naslovu riječ 'razgovor' vezao uz Crkvu, a riječ 'dijalog' uz društvo, dodajući: „Razgovara se u obitelji, s prijateljima, razgovara se u ozračju bliskosti, a dijalog je razgovor koji stanovitu udaljenost želi preobraziti u blizinu. Ako je pak stanje u Crkvi takvo da nam je potreban dijalog u maloprije spomenutome smislu, onda bi i takav naslov bio opravdan. No, vjerujem da iz sakramentalne naravi Crkve, naše pritjelovljenosti Logosu, to ipak ne bi bilo ispravno. Mi s pravom govorimo da smo vjernička obitelj; da je Crkva Božja obitelj; zovemo se Božjim sinovima i kćerima, a međusobno braća i sestre. Budući da je značenje riječi dijalog i razgovor dobilo razlikovna obilježja, smatram da je to potrebno uvažiti, a razlika je vidljiva u tome što ne kažemo da se u obitelji 'dijalogizira' nego kažemo da se razgovara.“

Biskup je istaknuo da u Crkvi trebamo promicati crkveni obiteljski razgovor. „Razgovor u obitelji Crkve uistinu nikoga ne isključuje i ne zanemaruje. Ne treba se razgovarati posredstvom posrednika, pojedinaca ili skupina zastupnika nekoga i nečega. Obiteljski crkveni razgovor je lijek protiv sužavanja Crkve na kler i redovništvo.“


 
Nadalje, biskup je kazao kako smo, govoreći o Crkvi, već „naviknuti na govor o zajedništvu, a sinodalnost posljednjih godina pojačava neke od njezinih odlika, odnosno ciljeva, među kojima se ističu: otvorenost, uključivost, pripadnost, slušanje, prihvaćanje. Sinodalnost ne samo da ne trebamo otkrivati sada nego ju živimo, njezin smo dio počevši od jezgre, od našega 'biti Kristovo tijelo'. No, ujedno je to pokazatelj koliko smo se udaljili od načina življenja koji treba odlikovati crkvenu zajednicu. Očito se dogodio odmak, razgrađivanje našega 'kristovskog metabolizma'; odnarođivanje Božjega naroda, tako da osjećamo gubitak dragocjenosti u vršenju dara zvanog sensus fidei (usp. LG 12).“

„U povijesti Crkve posvećeni je život bio izražaj sinodalnoga života", dodao je biskup Šaško i nastavio: „O posvećenome životu govorimo kao i o Crkvi u cjelini, da ima sinodalnu narav, jer ostvaruju svoj poziv živeći umjetnost međuodnosa gajeći kulturu susreta, mistiku zajedničkoga življenja. Sinodalnost se očituje osobito u životu zajednice, pri čemu je potrebno prijeći od života zajedno u bratski život u zajedništvu. Time se među redovnicima i redovnicama, a to pomaže cijeloj crkvenoj zajednici, ne veže uz piramidalnost nego uz sustav nalik krugu u središtu kojega nije poglavar, poglavarica, nego Krist. Time se olakšava i služba poglavara, jer se vidi da nije dovoljno živjeti u zajednici, nego živjeti kao braća i sestre.“
 
Na kraju biskup Šaško poručio je: „Crkvenost i sinodalnost nam skreću pozornost na snagu koja nam je darovana i koja je zanemarena, a postoji u Crkvi. Ne treba dugo tražiti da bi se uvjerilo da poticaji mogu doći iz najrazličitijih izvora, ali istinska obnova nema drugi put, metodu osim one koja je u Crkvu utkana po kraljevstvu Božjem koje je – rekao nam je Gospodin – i „među nama“.“

Redovnički dani nastavljaju se predavanjem dr. sc. s. Vinke Bešlić SSFCR, a euharistijsko slavlje predvodi predsjednik Vijeća HBK za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić.

TUZN/IKA

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr