HR
Povodom 10. obljetnice smrti mons. dr. Antuna Tamaruta, posljednjeg riječko-senjskog nadbiskupa i metropolita, 28. lipnja održan je znanstveni skup u Dvorani Nadbiskupskog doma u Rijeci u organizaciji Riječke metropolije i Teologije u Rijeci. Skup je ponudio 12 izlaganja koja su osvijetlila glavne etape u službi svećenika i nadbiskupa Antona Tamaruta.
Započevši svećenički put u Krčkoj biskupiji, bio je, kao pravnik i liturgičar, profesor Visoke bogoslovske škole i rektor sjemeništa u Rijeci, 1986. imenovan je šibenskim biskupom, a 1990. postaje riječko-senjski nadbiskup i metropolita. „Da Oče“ bilo je njegovo biskupsko geslo koje ga je pratilo u životu i radu. Njegovo upravljanje riječkom Crkvom obilježeno je prijelazom iz komunizma u demokraciju, Domovinskim ratom, okupacijom i stradanjem velikoga dijela tadašnje Riječko-senjske nadbiskupije, te konačno podjelom nadbiskupije i pripremama za stvaranje Gospićko-senjske biskupije.
Rodom s Krka, kao nadbiskup je upravljao područjem današnje Riječke nadbiskupije i Gospićko-senjske biskupije, a svojim je djelovanjem ujedinjavao Riječku metropoliju, što je istaknuto i na skupu na kojem su sudjelovali biskupi metropolije, riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić, gospićko-senjski biskup Mile Bogović, porečko-pulski Ivan Milovčić i krčki Valter Župan te kardinal Josip Bozanić i šibenski biskup Ante Ivas.
Kardinal Bozanić u prvostolnici sv. Vida predvodio je misu u 18.00 sati na kojoj je propovijedao nadbiskup Devčić. Govoreći na znanstvenom skupu o djelovanju nadbiskupa Tamaruta u tijelima HBK, kardinal Bozanić podsjetio je na njegov veliki doprinos jer je „zadaćama pristupao studijski, temeljito i radije je izabirao sigurna rješenja nego nesigurne inovacije“.
Svjedočanstvo o djetinjstvu pokojnog nadbiskupa i intimnom proživljavanju duhovnosti dao je nadbiskupov nećak dr. Anton Tamarut. Njegovi duhovni korijeni utkani su u obitelj u kojoj se istinski živjela vjera. Još od djetinjstva sanjao je o svećeništvu. Visoko je podignuo ljestvicu duhovnih vrijednosti i bio je kritičan i prema sebi i prema drugima. „Iz njegovih zapisa i dnevnika vidljivo je da je pokojni nadbiskup bio dijete na kojemu je od početka počivala ruka Božja“, zaključio je prof. Tamarut.
Dr. Marko Medved u svom je presjeku djelovanja Antona Tamaruta kao Riječko-senjskog nadbiskupa istaknuo kako je ono započelo u vrijeme demokratskih promjena i bilo obilježeno ratnim stradanjima velikog dijela nadbiskupije. Pad komunizma donio je i nove izazove u pastoralnim aktivnostima i mogućnost javnog djelovanja Crkve. No, politička situacija u Rijeci bila je drugačija od one u većem dijelu Hrvatske, stoga je bio suzdržan u odnosima s civilnim vlastima.
Mons. Mile Pecić svećenik Gospićko-senjske biskupije istaknuo je kako je Tamarut pokazao veliku brigu za ratom stradala područja i redovito pozivao na obnovu i povratak prognanika. „Ljubav je najjača energija kojom ćemo moći obnoviti porušenu domovinu, rekao je još 1993. godine. Tada, u takvim ratnim prilikama, govoriti o ljubavi bila je hrabrost i dalekovidnost“, istaknuo je Pecić. Nakon Oluje nadbiskup je pozvao vjernike na dostojanstvo u pobjedi, solidarnost u obnovi i povratak prognanika. „Duboko u sebi osjećao je patnju naroda, s njim je trpio i uvijek je upozoravao na opasnost mržnje“, zaključio je Pecić. U to je vrijeme, pod njegovim patronatom, vrlo aktivan bio riječki Caritas, o čemu je govorio bivši ravnatelj mons. Nikola Uravić.
Dr. Franjo Velčić govorio je o Tamarutovom svećeničkom djelovanju u Krčkoj biskupiji, dr. Milan Šimunović, mr. Emil Svažić i mr. Ivan Milovčić predstavili su njegov rad na Visokoj bogoslovskoj školi u Rijeci kao profesora Kanonskog prava i liturgike, a dr. Milan Špehar kristocentrična obilježja njegova teološkog naučavanja. Svećenik Šibenske biskupije Franjo Glasnović govorio je o Tamarutovoj kratkoj službi na čelu te biskupije u kojoj je bio manje od dvije godine, a biskup Bogović o njegovoj ulozi u uspostavi Gospićko-senjske biskupije.
Uoči blagdana svetih Petra i Pavla nadbiskup Devčić u propovijedi u Riječkoj prvostolnici je rekao: „Jedan od apostolskih nasljednika u ovim krajevima i u ovoj mjesnoj Crkvi bio je i nadbiskup Anton Tamarut. On se, kao čuvar i promicatelj vjere koju je Crkva primila po apostolima od svoga utemeljitelja Isusa Krista, i kao graditelj Crkve Božje na ovim prostorima, časno uvrstio u neprekinuti apostolski niz s Petrom i Pavlom na čelu.“
www.ri-nadbiskupija.hr
