Aktualnosti

Postulatura blaženog Alojzija Stepinca i Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu priredili su 8. veljače u dvorani Vijenac, Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu svečanu akademiju u prigodi proslave 20. obljetnice izlaženja Glasnika postulature „Blaženi Alojzije Stepinac". Povijesni prikaz i sadržaj Glasnika predstavio je rektor Bogoslovije mr. Anđelko Košćak. Podsjetio je kako je prvi broj Glasnika objavljen trideset i četiri godine nakon blaženikove smrti i četiri godine nakon pada komunističkoga režima, glavnog i jedinog optužitelja zagrebačkog nadbiskupa. Ističući ulogu Glasnika da ponajprije donosi vijesti o postupku i razlozima uzvišenja sluge Božjega, odnosno bl. Alojzija Stepinca na čast oltara, istaknuo je, kako on svojim sadržajem pruža svjedočanstvo djelatne ljubavi i milosti. No, Glasnik nije ostao samo na riječi, nego je postao sve više oblikovano djelo, tj. poticao je čitatelje na djela poput molitvene zajednice, organiziranja raznih tribina, simpozija, kvizova i dr, ustvrdio je mr. Košćak.

Osvrćući se na sadržaj istaknuo je redovne rubrike, poput „Urednikove riječi", „Papine riječi", „Teološkog podlistka", „Svjedočanstava", propovijedi zagrebačkih nadbiskupa na Stepinčevo u zagrebačkoj katedrali i hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima u Rimu, te u Krašiću. Posebno je istaknuo rubriku koja donosi dokumente o životu i radu blaženika, te iz njegove pisane ostavštine u prvom redu propovijedi kao „vrela duhovne okrepe". Tu su i druge rubrike poput one o Euharistijskim kongresima organiziranima između dva rata, te nezaobilazna rubrika „Iz Vranekovićeva dnevnika". K tomu, Glasnik se neprestano zauzima, prati i diže glas za sve nepravedno osuđene, pogubljene, nestale, za sve one koji su iz svojih čisto vjerskih-kršćanskih i domoljubnih uvjerenja, najčešće bez suda i presude „nestali u mraku bezbožnoga komunizma", rekao je mr. Košćak te istaknuo i posebnu vrijednost fotografija u Glasniku.

Također je skrenuo pozornost, kako urednik pomno pazi na mnoge detalje, pa i na datume izlaženja Glasnika: 10. veljače (1960.) – dan blaženikove smrti, 8. svibnja (1898.) – blaženikov rođendan i 11. listopada (1946.) – dan izricanja presude. Ti su dani zapravo blagdani pobjede doba nad zlom, istine nad prijetvornošću, ustvrdio je mr. Košćak.
Na kraju je mr. Košćak zahvalio postulatoru i uredniku mons. dr. Jurju Batelji na darovanih 20 godišta Glasnika, a to znači, pojasnio je „80 brojeva lista koji su izašli u 60 izdanih časopisa, na više od 2600 stranica štiva".

Središnji dio akademije bio je scenski prikaz „Optuženi Stepinac" što su ga izveli bogoslovi Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu pod vodstvom dr. Ivana Dodleka. Prikaz su bogoslovi sami osmislili prema knjizi „Stepinac" Alekse Benigara. Sadržaj predstavlja scenu sa suđenja, odnosno donošenja presude Stepincu. Na zoran način je prikazano kako je Stepinac svojom mirnoćom djelovao na one koji su po zadatku bili zaduženi za nered, iskrivljavanje istine. Neki od njih su za procesa vidjeli o kakvom je suđenju riječ, no nisu se usudili raditi po svojoj savjesti.
U završnom dijelu okupljenima se obratio i urednik i postulator dr. Batelja. Podsjetio je kako se Glasnik rađao u okolnostima stvaranja samostalne Republike Hrvatske, te je jedan od prvih plodova političkih promjena 90-tih godina 20. stoljeća u narodu i zemlji Hrvata.

Osvrćući se pak na sadržaj, rekao je da je nastojao raznovrsnim rubrikama i tekstovima iz nauka bl. Alojzija Stepinca javnosti prikazati njegov lik i djelovanje. „Zbog zlonamjerno prikazanih činjenica u javnosti i stvaranja protucrkvenog raspoloženja donosio sam i niz dokumenata koji su dokaz Stepinčeva aktivnog udjela u spašavanju stradalnika u Drugom svjetskom ratu i poraću. On je to činio u skladu svoga poslanja i svojih ovlasti", pojasnio je dr. Batelja i izrazio zahvalu svim suradnicima, a posebno je istaknuo dr. Josipa Sabola koji je niz godina vodio rubriku „Teološki podlistak" i dr. Celestina Tomića, OFMConv. (1917.-2006.) koji je brojnim člancima javnosti prikazivao moralnu veličinu kardinala Stepinca kao nadahnuće za vjerodostojan kršćanski život.

U glazbenom dijelu sudjelovali su Bogoslovski tamburaški sastav pod vodstvom prof. Josipa Škvorca i Oktet zagrebačkih bogoslova pod vodstvom Leonarda Šardija, bogoslova 5. godine, a program je vodila Tanja Baran.