HR
"Vjekoslav Bajsić i Tomislav Janko Šagi-Bunić: Filozofski i teološki tragovi i putokazi", naslovna je tema znanstvenoga simpozija u okviru IX. Dies theologicusa (Teološkoga dana) koji se održava u četvrtak 8. svibnja u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu. U organizaciji Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta (KBF) Sveučilišta u Zagrebu ugledni hrvatski znanstvenici promišljaju o djelu dvojice bardova teologije, povodom 20. obljetnice smrti Vjekoslava Bajsića (1924.-1994.) i skorašnje 15. obljetnice smrti Tomislava Janka Šagi-Bunića (1923. -1999.).
U pozdravnoj riječi veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić napomenuo je kako fakultet, govoreći o Bajsiću i Šagi-Buniću, istodobno govori i o sebi. "Gledajući iz povijesne perspektive zahvalni smo Bogu što nam je dao određene ljude, možemo slobodno reći velikane, koji su u određenom vremenu djelovali u našoj Crkvi.
Kad uspoređujemo situaciju u Hrvatskoj s drugim srednjoeuropskim i istočnoeuropskim zemljama, kojima je vladao komunizam, zbog raznih okolnosti, bili smo u povlaštenijem položaju. Zahvaljujući i njima dvojici, i drugima koji su djelovali, Koncil je ušao u našu Crkvu", naglasio je kardinal Bozanić, dodavši kako su dvojica vrsnih teologa bili ljudi Drugoga vatikanskoga koncila, kao i ljudi Crkve, koji su živjeli s Crkvom, i bili duboko ukorijenjeni u Crkvi. Zagrebački je nadbiskup kazao kako su pokojni Bajsić i Šagi-Bunić bili ljudi koncilskoga dijaloga, kako unutarcrkvenoga, tako i dijaloga Crkve s društvom.
Dekan KBF-a dr. Tonči Matulić podsjetio je da su dvojica teologa bili bliski suradnici na dijelu Njive Gospodnje, istinski prijatelji u dobru i zlu, koje su na KBF-u zajedno dijelili 31 godinu. "Zaorali su duboku brazdu na KBF-u u spomen, na divljenje i kontinuirano istraživanje", dodao je dekan Matulić, iznoseći ukratko ključne odrednice njihovoga životnoga djela.
U prvome predavanju "U susret Vjekoslavu Bajsiću" dr. Josip Oslić izdvojio je tri glavne niti Bajsićeve filozofije: dijaloško mišljenje, ideja "integritas" i filozofsko-teološki odnos prema prirodnim znanostima. Dr. Stipe Tadić govorio je o Vjekoslavu Bajsiću u dijalogu, na primjeru teologove paradigme "gnijezda" kao zajednice i "prašume" kao društva, razlažući međusobne odnose, ispreplitanja, prednosti i nedostatke.
U panel diskusiji sjećanja na Vjekoslava Bajsića, kao profesora, kolegu i prijatelja iznosili su akademik Ivan Golub, dr. Mirko Mataušić, mr. Josip Krpeljević i mr. Stjepan Brebrić, pod moderatorskim vodstvom dr. Danijela Labaša.
Poslijepodnevni dio simpozija posvećen je djelu Tomislava Janka Šagi-Bunića. O njegovu teološkome hodu govorit će dr. Andrea Filić, dok će o sveučilišnome, društvenome i crkvenome kontekstu redovnika iz Brodarovca promišljati dr. Anto Barišić.
Dan ranije, u srijedu 7. svibnja, sudionici simpozija molili su ispred zajedničke kapucinske grobnice teoloških bardova Bajsića i Šagi-Bunića na zagrebačkome Mirogoju, nakon koje je u zagrebačkoj prvostolnici misno slavlje predvodio pomoćni biskup zagrebački mons. dr. Ivan Šaško. (tš, gk)
Više pročitajte u tiskanome izdanju Glasa Koncila od nedjelje 18. svibnja. Već od srijede novi je broj dostupan putem interneta na adresi enovine.glas-koncila.hr.
