Aktualnosti

Zagreb, (IKA) – Drugo predavanje 54. TPT-a s temom „Crkva siromašnih od pape Ivana XXIII. do pape Franje" popodne 28. siječnja održao je prof. dr. sc. Stjepan Baloban s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U uvodnom dijelu predavač je ukazao na različitu percepciju tematike, pa slijedom toga i pojmova Crkva siromašnih, siromašna Crkva i Crkva za siromahe u civilnoj i crkvenoj javnosti u Hrvatskoj.

Podsjetio je kako se sam nastanak ideje o Crkvi siromašnih veže uz papu Ivana XXIII. i Drugi vatikanski koncil. Naime, mjesec dana prije otvaranja Koncila, u „Radio poruci" (11. rujna 1962.) papa Ivan XXIII. govori je o potrebi „Crkve siromašnih". Početkom Koncila oblikuje se neformalna skupina biskupa pod nazivom „Crkva siromašnih" koju podupire i sam Papa kao i neki poznati kardinali, među njima i Giovanni Batista Montini budući papa Pavao VI. Sam pojam „Crkva siromašnih" se ne pojavljuje u koncilskim dokumentima, ali je sadržaj ušao u određene koncilske dokumente (primjerice LG 8, 23; GS 1, 88; UR 13; PO 17…).

Nadalje je podsjetio na pokušaje konkretne primjene ideje „Crkva siromašnih" u Latinskoj Americi, te na reakcije službene Crkve s naglaskom na ulogu postkoncilskih papa. Zanimljivim je ukazao i na pitanje „zašto se u nekim drugim dijelovima svijeta gdje žive katolici, primjerice u Europi ideja „Crkva siromašnih" nije dalje razvijala".

Prema predavaču razlog je tomu, što se Crkva u Europi nakon Koncila više bavi drugim pitanjima poput liturgije, moralnih pitanja. K tomu, tadašnje zapadnoeuropske zemlje nemaju problem siromaštva, to su države blagostanja, a u komunističkim zemljama Srednje i Istočne Europe to ne može biti tema jer komunističke vlasti jednostavno ne dopuštaju nikakvu raspravu o siromaštvu jer „komunistički sustav kao takav" treba riješiti sve probleme siromaštva u svijetu.

No, vezano uz to, situacija se posljednjih godina promijenila u mnogim europskim zemljama poglavito zahvaljujući sveopćoj krizi koja je zahvatila i Hrvatsku, pa tako tematika „Crkva siromašnih" postaje ako ne najvažnijom onda svakako jednom od važnih tema za Crkvu u Hrvatskoj.
Izborom kardinala Jorge Marija Bergoglija za Papu koji dolazi iz Crkve iz Latinske Amerike i po Franji Asiškom uzima ime Franjo, tematika „Crkve siromašnih" postaje nezaobilaznom temom cijele Katoličke crkve, istaknuo je predavač.

Papa Ivan Dobri je odvažno pokrenuo obnovu Crkve ukazujući na njezinu bitnu oznaku kao „Crkva siromašnih". Papa Franjo, koji je u kratkom vremenu svojim riječima, gestama i načinom života, „osvojio srca" suvremenog čovjeka, potiče na daljnju preobrazbu Crkve. I jednom i drugom rimskom biskupu na srcu je „Crkva siromašnih".

Upravo u ovom segmentu Drugi vatikanski koncil je još uvijek nedovršen proces i povijesni izazov za Kristovu Crkvu u 21. stoljeću, zaključio je dr. Baloban.