Aktualnosti

U ponedjeljak, 12. svibnja 2014. godine, u dvorani svetoga Franje franjevačkog samostana na zagrebačkom Svetom Duhu održana je tribina s katehezom za odrasle na temu: Sakrament svetog reda. Tribinu je održao dr. sc. fra Ivan Karlić.

U samom uvodu u katehezu dr. Karlić je naglasio da je sav Božji narod svećenički narod jer svi njegovi članovi vjerom i krštenjem postaju dionici svećeništva Isusa Krista. Osim općeg svećeništva u Crkvi od njezina početka postoji i posebna služba, posebno svećeništvo koje nazivamo ministerijalno svećeništvo. Samo ime za sakrament, sveti red, potječe još od rimskih vremena. Izraz ordo (red) se koristio u profanom smislu dok ga je prvi u kršćanskom smislu upotrijebio Tertulijan.

Sakrament svetog reda ima svoje biblijsko utemeljenje. Dr. Karlić je istaknuo ključne službe koje se spominju u Novom zavjetu: dvanaestorica, apostoli, prezbiteri, biskupi i đakoni. Evanđelja svjedoče da je Isus u vrijeme svoga javnog djelovanja oko sebe okupio posebnu grupu učenika koji ne predstavljaju običnu grupu pojedinaca već osobe s određenim poslanjem. Govoreći o biblijskom utemeljenju sakramenta svetog reda, dr. Karlić je naznačio da iz Svetog pisma i iz najstarije kršćanske tradicije proizlazi da je Isus dao svojim apostolima svećeničku vlast i milost za vršenje trostruke službe: pastirske, proročke i svećeničke.

U povijesnom pregledu dr. Karlić je spomenuo da se u Crkvi već oko 100. g.  profiliraju tri posebne ministerijalne službe koje imaju korijen u apostolskom vremenu.  Dr. Karlić je naveo više povijesnih izvora koji govore o svećeništvu iz prvih crkvenih vremena. U srednjem se vijeku teologija sakramenata svetog reda razvija u skolastičkom duhu. U XVI. stoljeću Martin Luther odlučno niječe postojanje i stvarnost sakramenta svetog reda, tvrdeći da ga se u Novom zavjetu izravno ne spominje.

Na izazove reformacije Tridentski sabor odgovara u „Dekretu o svetom redu“. Učenje Drugoga vatikanskog sabora se donekle nastavlja na tridentsko, ali ga još produbljuje i pojašnjava što se najbolje vidi u čitanju saborskih dokumenata. Dva su temeljna obilježja službe: kristocentričnost i ekleziocentričnost. Svećeništvo kao sakramentalni sveti red čine episkopat, prezbiterat i đakonat. Biskupstvo se, dakle, promatra kao punina i vrhunac svećeničke službe, odnosno punina sakramenta svetog reda. Fra Ivan je spomenuo sakramentalnu trijadu: biskup – svećenik – đakon. Ove službe povezuje sveti red i apostolsko nasljeđe.

Govoreći o teološko-pastoralnom razumijevanju sakramenta, dr. Karlić je istaknuo  da u temelju svećeništva stoji Bog: svećenik je svećenik jer ga Bog želi kao svećenika. On je čovjek Božji, jer pripada Bogu više nego sebi ili bilo kome drugome. Govoreći o đakonima, prezbiterima i biskupima, posebno je naglašeno da sva tri stupnja svetog reda imaju sakramentalno ređenje i zajednički ontološki temelj, odnosno zajednički izvor svećeništva, koji je sam Isus Krist. Biskup biskupskim posvećenjem prima puninu svećeništva (svetoga reda) i nasljednik je službe apostola.

Za biskupe se kaže da su pastiri Crkve jer im je Isus Krist – jedini Pastir Crkve u punom smislu – povjerio da kao nasljednici apostola predvode Crkvu. Jedini djelitelj sakramenta svetog reda je biskup, dok je primatelj sakramenta svetog reda u Katoličkoj Crkvi kršteni muškarac. Dr. Karlić je pojasnio da je sakramentalna svećenička služba poziv i poslanje, a ne samo dužnost koju bi zajednica vjernika mogla povjeriti određenoj osobi. Tri su temeljna učinka sakramenta svetog reda: ređenička milost koja posvećuje, neizbrisivi biljeg (pečat) i ređenička punomoć. Pri kraju govora o teološko-pastoralnom usmjerenju razumijevanja sakramenta svetog reda, bilo je govora o materiji i formi sakramenta svetoga reda.

Pri kraju kateheze spomenuta je i ekumenska problematika i problematika ređenja žena. U zaključnim riječima fra Ivan je rekao da je Gospodin Isus povjerio apostolima da pasu svoje stado u snazi njegova Duha i prema njegovom srcu. Stoga, pastiri su pozvani pásti Isusovo stado ne ljudskom snagom ili vlastitim silama, već snagom Duha Svetoga.

Sljedeća tribina će se održati 9. lipnja na kojoj će biti riječi o sakramentu ženidbe.