HR
"Poruka hrvatskih biskupa pruža zdravu, realnu i nužnu platformu koja bi trebala postati polazište djelovanja svih društvenih, političkih, kulturnih, medijskih i inih čimbenika, kao i građana, osobito građana vjernika, ukoliko se hrvatsko društvo iz sadašnje krize želi razviti u zdravo, pluralno, demokratsko, prosperitetno i hrvatsko društvo trajne budućnosti" – stoji u komentaru novoga broja Glasa Koncila uz blagdan Svih svetih, s nadnevkom nedjelje 31. listopada, u kojem urednik Ivan Miklenić piše o poruci hrvatskih biskupa (sa zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije u Lovranu od 19. do 21. listopada), a koju ujedno novine donose u cijelosti. Biskupi u toj poruci progovaraju o pet aspekata funkcioniranja različitih subjekata suvremenoga hrvatskog društva podržavajući iskrene i poštene napore za otklanjanje bezakonja i nepravde, a kritički se osvrću na djelovanje onih "koji na svim razinama namjerno pojačavaju dojam nestabilnosti i beznađa u hrvatskom društvu". U tom kontekstu, ističe komentator, biskupi upozoravaju na djelovanje medija "koji svojim odabirom nerijetko zanemaruju događaje i sadržaje koji pomažu u izgradnji nosivih društvenih vrijednosti" te pozivaju na nužnost razvijanja dodatne kritičnosti prema medijskim sadržajima. Biskupi govore i o sadašnjim poteškoćama ističući "da su razni oblici današnje društvene krize niknuli iz korijena koji seže iz totalitarnoga komunističkog sustava", ali da postoje i vrijednosti "koje su utkane u dobro ostvareno tijekom dvadeset godina hrvatske samostalnosti". Osim toga podsjećaju na solidarnost koja se očitovala u najkritičnijom opasnostima sloma hrvatske slobode, a koja bi i sada trebala biti "pokretač suvremene Hrvatske". Važno mjesto u poruci zauzima i problematika sloge te biskupi otvoreno pitaju komu smeta sloga hrvatskih ljudi. U završnom dijelu, navodi komentator, posebnu pozornost zaslužuje vrlo konkretni apel: "Ako smo pred najvećim prijetnjama znali prepoznati i živjeti dubinu koja je raspršila nevjerodostojnu sliku o Hrvatskoj, možemo to i sada." Mr. Ivo Miro Jović, političar i povjesničar koji se zalaže za lustraciju i rasvjetljavanje istine o stvarnosti u komunističkom razdoblju, gost je rubrike "Intervju" za koju između ostalog ističe: "Sve dok zločin ne osudimo, ne u svrhu revanšizma nego istine, neće biti demokracije niti pomaka u pravnom sustavu. Zašto se šuti da su najviše stradali intelektualci koji su bili opasnost za komunistički sustav? Kod nas se uporno govori pozitivno o onom sustavu i tako želimo u Europsku Uniju. Ideologiju treba osuditi a ne hraniti na njoj mlade ljude." U "Reportaži" je prikazana župa Štefanje u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji, Josip Sabo, radnik Tvornice ulja Čepin, govori za rubriku "Susret" o poteškoćama s kojima se susreće tvornica ulja premda u Hrvatskoj nema dovoljno vlastitoga ulja, a glazbenik i župni suradnik Josip Cvitanović iz zagrebačke župe sv. Marka Križevčanina predstavljen je u rubrici "Vjernici laici aktivni u Crkvi". Uz Dane hrvatskog turizma, održane u Rovinju od 20. do 22. listopada, novine donose razgovor s državnim tajnikom Željkom Lenartom o turističkim prednostima Hrvatske i ulozi Crkve u promicanju vjerskog turizma, a uz Svjetski dan štednje ističe se članak Ljiljane Pejić. Novi povijesni feljton iz pera novinara Tomislava Vukovića donosi svjedočanstvo zagrebačkog liječnika dr. Damira Primožića o križnome putu i njegove znanstvene radove o doprinosu Katoličke Crkve razvitku hrvatskoga zdravstva. Dr. Vladimir Lončarević kao katoličkog oblikovatelja kulture predstavlja pjesnika i pripovjedača Iliju Okrugića Srijemca. Milan Šimunović u rubrici "Kateheza župne zajednice" piše o načinu odvijanja katehetskog susreta, na pitanje "zašto molimo za pokojne" odgovara rubrika "Naši razgovori", a o hormonskoj terapiji kao znanstvenoj prijevari piše rubrika "(Pri)govor znanosti". Branimir Stanić u posljednjem dijelu "vodiču za čitanje nekih kršćanskih znakova u popularnoj umjetnosti" upozorava na česte manipulacije publikom u kojima se institucije, a osobito Katolička Crkva, prikazuju isključivo u negativnom svjetlu dok se nositeljem izvornih vrijednosti prikazuje samo pojedinac. (ip, gk)
