HR
"Praštanje" kao temeljna vrijednost današnjice, posebice u kontekstu etičke i moralne perspektive odgoja i obrazovanja, unatoč tome što su mnogi odnosi u društvu inficirani i preplavljeni različitim oblicima mržnje, nasilja, nepravdi i svakojakih zločina, glavna je tema najnovijeg broja časopisa za promicanje religioznog odgoja i vrjednota kršćanske kulture "Lađa". U nakladi Glasa Koncila objavljeno je od 2006. godine 18 brojeva časopisa "Lađa", a najnoviji broj sadrži već uobičajeni dar pretplatnicima – interaktivni CD rom s radnim listovima objavljenima u "Lađi" tijekom 2010. godine o temama: odgovornost, nasilje u školi, dijalog i praštanje.
"Gotovo u svim europskim obrazovnim sustavima povećan je interes za etičku i moralnu perspektivu odgoja i obrazovanja budući da se u cijelome današnjem svijetu zamjećuje velika moralna kriza. S jedne je strane sve raširenija zabrinutost zbog moralne krize i širenja različitih oblika nasilja i zločina, a s druge se strane zamjećuje nezadovoljstvo odgojem za vrijednosti zbog nedostatka jasnih odgojnih ciljeva i strategija djelovanja.
Moralna pitanja naime privlače sve veću pozornost javnoga mnijenja, ali nema značajnijih rezultata na razini konkretnoga odgojno-obrazovnoga planiranja i djelovanja. Željenih rezultata nema ni na drugim područjima našega svakodnevnog života. Svijet su, čini se, preplavili različiti oblici mržnje, nasilja, nepravdi i svakojakih zločina. Promicanje i življenje temeljnih vrijednosti predstavlja jedini istinski odgovor na navedenu krizu.
Samo gdje se istinski žive pravda, solidarnost, praštanje, dobrota i ljubav, tu se rađa i novi čovjek koji stvara novo društvo i novi svijet", ističe u uvodnoj riječi urednica "Lađe" dr. Ružica Razum, podsjećajući da je veoma teško jednoznačno odgovoriti na pitanje što praštanje zapravo jest, budući da se ta riječ često rabi, a ponekad čak i zloupotrebljava, ali da "bez praštanja nema novoga čovjeka i novoga svijeta".
Podsjetivši na riječi pape Ivana Pavla II: "Ljudska povijest, povijest naroda i nacija, puna je uzajamne mržnje i nepravdi. Nizanjem >krivnji< i >kazni< neće se nikada okončati ako se jednom ne oprosti", dr. Razum uočava da se oproštenje ne može i ne smije naređivati i zahtijevati, nego je ono nutarnja stvarnost koja se slobodno daje i prima srcem. "Oproštenje oslobađa, tj. čini slobodnim i počinitelja i žrtvu.
Oproštenje je dar što ga žrtva daruje svom nasilniku i tako ga čini slobodnim. No još važnije, oproštenje ponajprije znači oslobađanje žrtve od njezine navezanosti na podneseno zlo, od opasnosti da se poistovjeti s patnjom i tako učini trajnom žrtvom", primjećuje dr. Razum ukazujući na činjenicu da praštanje predstavlja novi način odnosa među ljudima te da se ti novi odnosi ne mogu temeljiti na uzvraćanju zla zlim, niti pak na prakticiranju neke stroge pravednosti, nego na opraštanju - uvijek, svima, bez iznimke.
Prilozi u najnovijem broju "Lađe" problematiziraju temu praštanja s različitih motrišta. O temi praštanja u Bibliji u članku Neki biblijski primjeri praštanja piše Domagoj Runje. O praštanju kao ključnoj dimenziji čovjekove bogolikosti u članku Bogoliki u praštanju razmišlja Anton Tamarut. O opraštanju s psihološkog aspekta promišlja Mijo Nikić u članku Psihologija opraštanja. U stalnoj rubrici Metodičke upute/preporuke objavljena su četiri priloga, među kojima se obrađuju verbalna inteligencija i jezične igre te rad s emocijama i razvoj socijalne inteligencije adolescenata.
Tema praštanja obrađena je i u tri priloga s roditeljskog, župničkog i vjeroučiteljskog motrišta. U rubrici Čitaonica za velike i male, Jasna Šego i Nada Babić obrađuju teme iz književnosti: Božići ubogih, samotnih i odbačenih te Legende o Kristu. Primjeri iz prakse progovaraju o scenskom "izvođenju" živih jaslica u školi, a dva od 10 radnih listova ilustrirao je Marijin Kuzmičić, učenik osmoga razreda Osnovne škole Gustava Krkleca u zagrebačkom Travnom.
Pod naslovom "Iz osobnoga doživljaja Bosne", prvi put je u "Lađi" svoje crtice o praštanju objavila prof. dr. Edina Vejo s Islamskog pedagoškog fakultata u Zenici. Prestižne domaće i svjetske nagrade koje je osvojila dipl. teolog Dejana Babić Hajduković za "Biblijske igre" aktualnost su koja će čitateljima pojasniti taj zanimljiv projekt. Niz korisnih promišljanja, prijedloga i radnih materijala u zadnjem ovogodišnjem broju "Lađe" i više su nego dobrodošli poticaji za rad u školi, župi i obitelji. (p)
