Papine jasne i prodorne riječi odjeknule su u zrakoplovu punome novinara koji su, kao uvijek, bili nestrpljivi čuti prve misli Svetoga Oca na početku apostolskog putovanja. Treće novinarsko pitanje dotaklo je jednu od osjetljivih točki: je li moguće u Fatimskoj poruci, pitali su novinari, osim onoga što se odnosilo na Ivana Pavla II. i atentat koji je počinjen na njega, pronaći i smisao patnji koje proživljava današnja Crkva, potresena slučajevima spolnoga zlostavljanja maloljetnika?
Papin je odgovor bio jasan: ono što se danas može otkriti u Fatimskoj poruci jest to da se u njoj vidi "muka" koju Crkva proživljava i koja se odražava na Papinoj osobi. Ne dolaze napadi na Papu i na Crkvu samo izvana, nego patnja Crkve dolazi upravo iz same Crkve, od grijeha koji postoji u Crkvi.
I to se uvijek znalo, primijetio je Sveti Otac, ali danas to vidimo na stvarno užasan način: da najveći progon Crkve ne dolazi od vanjskih neprijatelja, nego se rađa od grijeha u Crkvi, te je Crkvi stoga nužno potrebno ponovno iskusiti pokajanje, prihvatiti pročišćavanje, naučiti, s jedne strane, opraštati, ali i potrebu pravednosti.
Praštanje ne zamjenjuje pravdu, istaknuo je Sveti Otac. Trebamo se prisjetiti da je Gospodin jači od zla, a Gospa je za nas vidljivo, majčinsko jamstvo Božje dobrote, koja je uvijek posljednja riječ u povijesti, rekao je Papa.
Prije toga Benedikt XVI. je odgovorio na pitanje o sekularizaciji Portugala, zemlje koja je nekada bila duboko katolička. Pritom je prije svega istaknuo višestoljetnu prisutnost hrabre, razborite i kreativne vjere, koju je portugalska nacija posvjedočila i na brojnim stranama svijeta, kao što je Brazil.
Dijalektika između vjere i sekularizma u Portugalu ima dugu povijest i postoje ljudi, kako je rekao Sveti Otac, koji žele uspostaviti mostove i započeti dijalog među tim dvama stajalištima. Ta je zadaća još uvijek aktualna. "Mislim da je upravo zadaća Europe, njezino poslanje u ovoj situaciji, pronaći taj dijalog, integrirati vjeru i suvremenu racionalnost u antropološko viđenje koje upotpunjuje ljudsko biće, te tako ljudske kulture čini komunikativnima.
Prisutnost sekularizma je normalna stvar", napomenuo je Sveti Otac, ali odvajanje, protivljenje između sekularizma i kulture vjere neobično je i treba ga nadvladati. "Veliki je izazov u ovome trenutku njihov susret, kako bi pronašli svoj pravi identitet. To je poslanje Europe i ljudska potreba u ovoj našoj povijesti", istaknuo je Papa.
Papa je odgovorio i na pitanje o gospodarskoj krizi koja bi, po mišljenju nekih, mogla dovesti u opasnost samu stabilnost Europe u obliku zajednice. Spomenuvši socijalni nauk Crkve, koji gospodarski pozitivizam poziva da uđe u dijalog s etičkim viđenjem gospodarstva, Papa je priznao da je katolička vjera u prošlosti često prepustila gospodarska pitanja svijetu, misleći samo na pojedinačno spasenje.
Čitava tradicija socijalnoga nauka Crkve ide u smislu proširenja etičkoga i vjerskoga vidika na odgovornost svijeta, na razumnost prožetu etikom. Osim toga, događaji na tržištu u posljednje dvije-tri godine pokazali su da je etička dimenzija unutarnja i da treba ući u nutrinu gospodarskoga djelovanja. Samo tako Europa ostvaruje svoje poslanje, istaknuo je Sveti Otac. (ika / gk)