HR
Pismo biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine povodom središnje proslave 600. obljetnice posebnoga štovanja Krvi Kristove u Ludbregu
Draga braćo i sestre!
1. Nakon što smo se tijekom proteklih godina i mjeseci na različite načine usmjeravali prema središnjoj proslavi 600. obljetnice posebnoga štovanja Krvi Kristove u Ludbregu, nalazimo se u neposrednoj blizini 2011. godine, koja će u Varaždinskoj biskupiji, u Zagrebačkoj crkvenoj pokrajini i u Crkvi u našoj Domovini na osobit način biti obilježena slavljima, u središtu kojih će biti otajstvo Kristove Krvi.
To je otajstvo predragocjene Božje prisutnosti, otajstvo euharistije koja čini Crkvu, od koje Crkva živi u svome naviještanju i u neprestanome pronalaženju načina zauzetosti kršćanskom ljubavlju. To otajstvo Kristove krvi, življeno u i po euharistiji, nas, slabe ljude, uvodi u zajedništvo ljubavi s bližnjima i u dioništvo vječnoga života.
2. U Bibliji je upravo krv promatrana kao nositeljica života i životnosti. Ona je neizmjernost dara koju čovjek treba poštovati i štititi te u njoj vidjeti Božju naklonost s kojom čovjek ne može raspolagati po svojoj volji, naročito ne dovodeći u opasnost tuđi život i prolijevajući tuđu krv. Isus Krist, poslan od nebeskoga Oca, utjelovio se, postao čovjekom, uzeo na se našu ljudsku narav, a njegova je krv najveća i savršena objava ljubavi Boga koji toliko ljubi svijet i čovjeka da nam je darovao svoga Jedinorođenca. Njegovom smrću na križu otvorio nam je neiscrpno vrelo na kojemu se, blagujući u sakramentu spasenja Tijelo i Krv, neprestano napaja i preporađa zajednica vjernika.
Kristova je krv dar oproštenja grijeha, razlog ljudske radosti i snažan govor Duha u poslanju Crkve. Sliku krvi Isus tumači na Posljednjoj večeri. Prije nego li će proliti svoju krv na Kalvariji za otkupljenje svijeta, za radost ljudskoga roda, Isus svojim učenicima ostavlja novu stvarnost, novi i vječni Savez, povezanost neba i zemlje – jednom zauvijek u sakramentu euharistije. U tome savezu Bog se u Kristu daje ljudima. Kristova je krv novi znak Saveza, izražaj bezuvjetne ljubavi koja se objavljuje i postaje djelotvornom čak i u najdubljemu ljudskom padu i u otklonu od sebe samoga i od Boga.
3. Kada primamo njegovu krv, ulazimo u taj savez s Bogom i živimo bezgraničnu ljubav prema nama koja se očituje u posvemašnjoj predanosti Sina. Od Boga koji se predaje ljudima nije nam moglo biti više darovano. No, njegovo se predanje živi na način dara i nesebičnosti. Nitko ne može primiti Kristovo tijelo i krv u sebičnosti i zatvorenosti istini otajstva. Nije teško uočiti da živimo u vremenu i kulturi kojoj je potreban euharistijski govor i način življenja. Kao kršćani znamo da život dobiva smisao u svjetlu dara, a darovanost se ne može usvojiti bez prepoznavanja otajstva. Susret s otajstvom izaziva odgovor ispunjen ljubavlju i zalaganjem za bližnje, osobito za najpotrebnije i najugroženije.
Euharistija u sebi nosi snagu prihvaćanja, praštanja, sebedarja, svijesti o ljudskoj ograničenosti i konačnosti, pogleda uprta u Kristov križ i u otvorenost neba koju je omogućio Kristov križ. Dok prolivena krv najčešće progovara nasiljem i nepravdom, u euharistiji je on posvemašnje očitovanje nenasilja i ljubavi.
4. Povezanost života i smrti, Izlaska i Vazma, prinošenja žrtve i predanosti vlastitoga života, Otkupljenja i saveza, čitljiva je u biblijskim pralikovima: Jaganjca Božjega i Sluge patnika. Oni su ostvareni u Kristovu utjelovljenju i njegovu prjelasku k Ocu. Na zemlji su nam ostavljeni znakovi ostvarenoga otkupljenja i simboli Crkve rođene iz Krista usnuloga na križu. Posebno mjesto zauzima euharistijski kalež, neiscrpivo vrelo života s Bogom. Njime Crkva Bogu Ocu uzdiže zahvalu, "čašu blagoslovnu" (usp. 1Kor 10,16; usp. 115-116, 13) i daje ju vjernicima kao stvarni sakrament "zajedništva Krvi Kristove" (1Kor 10,16). On je prisutnost onoga vrela o kojemu pjevamo na Veliki petak tijekom klanjanja Križu: "Žuč mu daju i on gine. Nježan lik mu presveti bodu trnje, čavli, koplje, Krv i voda s boka vrî. O, gle vrela, koje pere zemlju i svijet čitavi!"
Svetkovina Tijela i Krvi Gospodinove, brojna druga slavlja spomena Krvi našega Spasitelja, a naročito liturgijska slavlja Velikoga tjedna potaknula su stvaranje oblika pučke pobožnosti. U središtu ove jubilejske godine svakako je euharistija i promicanje slavljenja Dana Gospodnjega, ali pozornost valja usmjeriti i na izražaje pučke pobožnosti, među kojima ističemo: Vijenac Predragocjene Krvi Kristove, Litanije Krvi Kristove, Sat klanjanja Predragocjenoj Krvi Kristovoj, Put Krvi Kristove (Via Sanguinis). U tim se pobožnostima, prožetima biblijskim čitanjima i molitvama jasno vidi povijesno-spasenjska nit vodilja i molba za dobivanje milosrđa i oproštenja, kao i prinos Predragocjene Krvi za dobro Crkve.
5. Braćo i sestre, pozornost usmjerena na čudesan događaj u Ludbregu koji nam je prenijela predaja i spomen na njega koji je u Ludbregu živ šest stoljeća pred nas stavlja Kristovu krv koja ima središnje mjesto u životu kršćana. Teško je doprijeti do svih okolnosti koje su povezane sa samim događajem privatne objave prije toliko godina, ali je lako vidjeti da nas taj spomen pita o našoj vjeri, o našemu odnosu prema životu, bližnjima, prema patnji, smislu i evanđeoskim vrijednostima. Taj spomen ujedno budi zahvalnost za milosti koje smo kao pojedinci i kao narod primili tijekom šest stoljeća. Mislimo pritom na uslišanja u velikim iskušenjima, ratovima, prijetnjama bolestima, neimaštinom, raznim političkim i kulturološkim previranjima.
Kristova krv nas, dakle, pita o vrijednostima života i smrti. Ona je ispunila sva ljudska traženja u raznim religijskim oblicima molitava i obraćanja Bogu, žrtava, sklapanja saveza s Bogom i duboke čežnje za spasenjem, srećom i za vječnim životom. Bog se utjelovio, da bi živio našu ljudskost; uključio se u ljudsku zajednicu, da bi nam pružio svoju mjeru u zalaganju, u brizi i uključenost u društvene poteškoće; postao je služiteljem, da bi otvorenim čuvao prisutnost neba i budućnost prožeo nadom i radosnim očekivanjem susreta s njim.
6. Ova je godina prilika da upoznajemo predivan govor središnjega sakramenta Crkve da dublje živimo euharistijsku zbilju. Ona ima svoje izvorište i svoje novo polazište u djelatnome sudjelovanju u misnome slavlju, naročito u pristupanju svetoj pričesti. Uz prikladnu pouku i produbljivanje poznavanja sadržaja euharistije, pohvalno je da se tijekom godine nastoje pronaći prigode za slavlja u kojima će se vjernici moći pričestiti pod objema prilikama, dakle ne samo Kristovim tijelom, nego i Presvetom krvlju.
U euharistijskome slavlju Isus nam govori: Ovo je moja krv, čime naglašava: da je to on – za nas. Njegovom smo ljubavlju prožeti i preplavljeni. Kristova krv nas oslobađa tvrdoće srca i pomanjkanja ljubavi, boli i ogorčenosti. Ona u nama nosi snagu novoga života. Kao što u zemaljskome životu darivanjem krvi omogućujemo življenje drugima, na još uzvišeniji način od Kristove krvi, koje smo mi dionici, nastavlja se život u Božjoj radosti. Mi, snagom Duha koji preobražava kruh i vino, postajemo Kristovim tijelom.
Bog svakoga dana uzima naša razočaranja i povrijeđenosti, krutost i okorjelost, te nas preobražava u neslućenu životnost. Mislimo na to dok primamo euharistijski dar pričesti, jer po nama kršćanima ljudi prepoznaju da je Bog u nama i u svijetu živ po svojoj ljubavi, prisutnoj po daru Duha Životvorca.
7. Od jubilejskih događanja koja treba posebno istaknuti spominjemo da je 4. i 5. ožujka ove godine u Varaždinu održan teološki simpozij o štovanju Predragocjene Krvi Kristove, kao prvi dio znanstvenoga osvjetljavanja stvarnosti koja je obilježila Ludbreg tijekom proteklih šest stoljeća. Drugi dio, s naglaskom na povijesnome vidiku, bit će održan najesen. Naime, 28. listopada 2010., u Velikoj svečanoj dvorani Restaruratorskoga centra Ludbreg dvorca Bathyany bit će simpozij povjesničara o štovanju Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu, s posebnim osvrtom na ludbrešku relikviju.
Pred nama se nalazi slavlje „Svete Nedjelje“, dana 5. rujna 2010., sa svečanim misnim slavljem koje će predvoditi uzoriti gospodin kardinal Josip Bozanić, nadbiskup i metropolit zagrebački, uz nazočnost biskupa mjesne Varaždinske biskupije, mons. Josipa Mrzljaka i svih drugih biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine. Dan ranije, na „Svetu Subotu“ 4. rujna 2010., misno slavlje predvodit će biskup Križevačke eparhije mons. Nikola Kekić. Tijekom jubilejske godine posebno je značajno hodočašće svećenika Zagrebačke crkvene pokrajine koje će biti na Svećenički dan Metropolije, 4. travnja 2011. godine. Završno, najsvečanije slavlje bit će u nedjelju, 4. rujna 2011. godine.
8. Pozivamo sve pastoralne djelatnike: svećenike, redovnike, redovnice, vjeroučiteljice i vjeroučitelje, voditelje raznih skupina u župi i u drugim zajednicama da tijekom ove godine u sadržaj svojih programa susreta, molitve i razmatranja, ugrade duhovnost Predragocjene Krvi Kristove.
To je posebno izazovno za ministrantske skupine i cijeli liturgijski pastoral, za pastoral mladih, obitelji, pokreta i udruga. Potičemo vas da dođete u Ludbreg i da hodočašćima, duhovnim obnovama i molitvama u svoje živote unesete svježinu novoga pogleda, obasjanoga otajstvom Života. Snaga Kristove krvi ima moć razlučiti dobro od zla i bitno od nebitnoga, zaustaviti neplodnu žurbu i raspršiti strah koji nas koči na putu dobra.
Ovo je godina u kojoj nas euharistija poziva na svjedočenje euharistijskoga dara u svakodnevici, na nutarnji stav klanjanja i na izvanjsku djelatnu ljubav. U Kristu, po Duhu Svetome postajemo jedno tijelo. Raspoloženjem Blažene Djevice Marije, Isusove i naše Majke, koja je od betlehemske noći Rođenja do jutra Uskrsnuća posebnom snagom bila povezana s Kristovim Tijelom i Krvlju, i mi pristupimo radosna i zahvalna srca ovim slavljima.
U zajedništvu Crkve, rođene iz Kristova boka, molimo Božji blagoslov.
U Zagrebu, na blagdan Preobraženja Gospodnjega, 6. kolovoza 2010.
Biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine
+ Josip kard. Bozanić, nadbiskup zagrebački i metropolit, v.r.
+ Josip Mrzljak, biskup varaždinski, v.r.
+ Vlado Košić, biskup sisački, v.r.
+ Nikola Kekić, biskup Križevačke eparhije, v.r.
+ Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, v.r.
+ Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački, v.r.
+ Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, v.r.
+ Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački, v.r.
