Aktualnosti

Dr. Velimir Deželić Stariji autor je stihova poznatih marijanskih pjesama „Kraljice svete krunice“ i „Majci Božjoj na Trškom Vrhu“ koja se pjeva pod naslovom „Ljiljane bijeli“

Povodom svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata, predstavljen je u srijedu 28. svibnja u Viteškoj dvorani Kule na Kamenitim vratima, pretisak zbirke pjesama „Kraljica Hrvata“, zapaženog hrvatskog kulturnog djelatnika i pjesnika dr. Velimira Deželića Starijeg, a prigodom 150. obljetnice njegovog rođenja.

Deželićeva knjiga marijanske poezije objavljena je prvi put 1939. godine u nakladi  Hrvatskog književnog društva Sv. Jeronima te je u istoj nakladi objavljen i pretisak, kojeg su predstavili predsjednik HKD Sv. Jeronima dr. Stjepan Razum, urednik izdanja dr. Alojz Jembrih te autorica pogovora dr. Hrvojka Mihanović Salopek.

Okupljenima se obratio i izaslanik zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića mons. Nedjeljko Pintarić, koji je prenio čestitku kardinala Bozanića te podsjetio na riječi iz njegove nove knjige „Ivan Pavao II. Papa hrvatske nade“, u kojima Kardinal navodi riječi pape Ivana Pavla II., izrečene 30. travnja 1979. godine u bazilici sv. Petra u Rimu tijekom nacionalnog hodočašća u Branimirovoj godini, a koje su izvrsna su poveznica s višestoljetnim vrjednotama hrvatskoga naroda i naslova Deželićeve knjige.

Papa Ivan Pavao II. tada je istaknuo osobitost hrvatskoga naroda da iskazuje ljubav, odanost i pobožnost Hrvata prema Mariji, Majci Božjoj, Majci Crkve, koju tako rado naziva 'Kraljica Hrvata' i sinovski štuje u brojnim svetištima, rekao je mons. Pintarić, nastavivši da je taj vjernički osjećaj prema Majci Božjoj itekako osjetio i opisao dr. Velimir Deželić, jer u bilo kojem hrvatskom kraju bio, osjetio je kako diše hrvatski vjernik u Marijinim svetištima i što moli na tim svetim mjestima za svoj sveti rod“. Podsjetivši na riječi Ivana Pavla II. da se u Europi prepoznaje „Marijanska geografija“, mons. Pintarić je kazao da se u Deželićevoj zbirci pjesama prepoznaje „hrvatska marijanska geografija“, koja je trajni poticaj na pobožnost i hodočašća Majci Božjoj, kako to Deželić pjeva u pjesmi „Majka Božja od Kamenitih vrata“: „Na ognjištu našem hrvatski da plamen. I spram tebe ljubav ne utrne. Amen“.

Zahvalivši uime kardinal Bozanića svima koji su sudjelovali u pripremanju ponovnoga tiska „tog svjedočanstva prošlih vremena“, mons. Pintarić je zaželio da i današnje generacije ostave tako lijepi trag osobne vjere i pobožnosti prema Majci Božjoj budućim generacijama - „nama na blagoslov i spasenje, a Blaženoj Djevici Mariji na hvalu i slavu“.

Na završetku predstavljanja nazočnima se obratio i veliki meštar Družbe „Braća hrvatskog zmaja“ dr. Nevio Šetić, istaknuvši ljepotu okupljanja na takvim kulturnim događajima koji oplemenjuju međuljudske odnose.
Predstavljanje je moderirao Josip degl'Iveglio, koji je ujedno i ravnao Komornim ansamblom Mješovitog pjevačkog zbora „Emil Cosseto“. Uz klavirsku pratnju Javora Valjka izvedena je „K suncu prosi“ te dvije Deželićeve uglazbljene pjesme: „Himna katolika Hrvata“ i „Kraljice svete krunice“. Posebno je istaknuto da je Deželić autor teksta pjesme „Kraljice svete krunice“, za koju se misli da je pučka popijevka, jer rado pjevana na svim razinama okupljanja vjernika. Zanimljivo je spomenuti da je Deželićeva pjesma „Majci Božjoj na Trškom Vrhu“ poznata marijanska pjesma koja se pjeva pod naslovom „Ljiljane bijeli“.

Zbirka od 23 pjesme podijeljena je u dva dijela, na način da je u prvom dijelu 18 pjesama posvećenih poznatim marijanskim prošteništa od Marije Bistrice do Olova u Bosni; a u drugom Deželić posvećuje svoje pjesme Majci Božjoj Lurdskoj i Majci Božjoj općenito. „U svim se tim pjesmama razabire povijesni, rodoljubni, epsko-lirski tradicionalni marijansko pobožni poetski diskurs“, primjećuje dr. Jembrih u prigodnom tekstu na početku knjige.

Dr. Mihanović Salopek, pišući o percepciji Deželićevog književnog stvaralaštva, potaknutog i njegovom osobnom duhovnom krizom koja ga je povela prema isticanju rodoljubnog i etičkog cilja književnosti, u pogovoru ističe da „kroz stilističku maniru romantičarske baladesknosti i elegičnosti Deželić unutar pjesme često izražava i svoje emocije koje variraju od ekstatičnog zanosnog stapanja s oduševljenim trenutcima narodnih vjerskih svečanosti, do samotne, intimne sabranosti iz koje izvire autorov lirski molitveni solilokvij“.

U knjizi je objavljen i tekst iz prvoga izdanja autora Petra Grgeca „Najnovije lirika dra Velimira Deželića Starijega“ te je nadodana bilješka o autoru zbirke pjesama. Ilustracije za knjigu napravili su 1939. godine Vladimir Kirin i Kamilo Ružička.