Aktualnosti

Blagdan suzaštitnika Europe, slavenskih apostola svetih Ćirila (Solun, 826. – Rim, 14. veljače 869.) i Metoda (Solun, 615. – Velehrad, 6. travnja 885.), proslavljen je 13. veljače u Rimu, u bazilici svetoga Klementa gdje se nalazi Ćirilov grob.
 
Svake godine jedan od četiri papinska slavenska zavoda (češki – Pontificio Collegio Nepomuceno, hrvatski – Pontificio Collegio Croato di San Girolamo, slovački – Pontificio Collegio Slovacco dei SS. Cirillo e Metodio i slovenski – Pontificio Collegio Sloveno)  naizmjenično organizira proslavu blagdana Svete Braće.

Ove godine proslavu je organizirao Papinski slovenski zavod. Svetu misu u bazilici sv. Klementa predvodio je slovenski kardinal Franc Rodé C.M., pročelnik u miru Kongregacije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života.

U koncelebraciji je bilo preko 60 svećenika, među njima rektor slovenskoga zavoda msgr. Franc Mihelčič, izabrani vojni biskup u Hrvatskoj i rektor Zavoda svetog Jeronima msgr. Jure Bogdan, rektor češkoga zavoda msgr. Petr Šikula i rektor Zavoda Germanicum et Hungaricum p. Stefan Dartmann SJ.

Proslavi su nazočili i diplomatski predstavnici različitih slavenskih država u Rimu, među njima Neven Pelicarić, veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici.
 
Na početku svete mise, na kojoj je pjevao zbor bogoslova iz Ljubljane, slovenski rektor msgr. Mihelčič istaknuo je kako je znakovito da je papa Franjo, prilikom susreta na Kubi, moskovskom patrijarhu Ćirilu darovao relikviju svetoga Ćirila kojega časte i katolici i pravoslavci, osobito u ovoj Bazilici u koju rado hodočaste na njegov grob.
 
Kardinal Rodé prisjetio se u prvom dijelu homilije što je potaklo papu Ivana Pavla II. da godine 1980. svetoga Ćirila i Metoda proglasi suzaštitnicima Europe. S jedne strane bili su to povijesni razlozi. Te se godine naime slavila 1100. obljetnica pisma pape Ivana VIII. moravskome knezu Svatopluku u kojem Papa dozvoljava uporabu slavenskoga jezika u liturgiji, te 100. obljetnica uvođenja blagdana sv. Ćirila i Metoda za opću Crkvu odlukom pape Lava XIII.

Osim toga, iste je godine 1980. započeo teološki dijalog Katoličke Crkve i pravoslavnih Crkava na otoku Patmosu. S druge strane, istaknuo je kardinal Rodé, papa Ivan Pavao II. bio je potaknut značenjem sv. Ćirila i Metoda za jedinstvo Crkve i, u širem pogledu, za duhovno jedinstvo europskoga kontinenta. Sama Sveta Braća morali su provesti misiju među pridošlim slavenskim narodima u vremenu koje je već bilo obilježeno napetostima između zapadnoga i istočnog svijeta, između latinske i grčke kulture. No, oni su, kako je rekao kardinal Rodé, odlučili graditi mostove upravo tamo gdje su na vidjelo došle rane podjele i razdora. Svoju su službu obavili u zajedništvu i s Crkvom u Carigradu i s Petrovim nasljednikom u Rimu. Sv. Ćiril i Metod su, po riječima pape Ivana Pavla II., „autentični prethodnici ekumenizma“ koji nam daju nov poticaj za evangelizaciju Europe, naglasio je Kardinal.
 
U drugom dijelu homilije, kardinal Rodé se zapitao gdje smo danas s obzirom na baštinu koju su nam ostavili sv. Ćiril i Metod. Izrazio je zabrinutost zbog posljedica komunističkoga totalitarizma čija su žrtva bili i slavenski narodi: „Komunistički su se sustavi urušili zbog pogrješnoga shvaćanja Boga, svijeta, povijesti i čovjeka. Njihov je neuspjeh doduše najočitiji na gospodarstvenome području, no najteže su posljedice moralnoga reda.“

S obzirom na zapadnu Europu, Kardinal je izdvojio prijetnje braku i obitelji te upozorio: „Monogamni brak daruje dostojanstvo odnosu muškarca i žene te istodobno predstavlja temeljnu jezgru društva. Dao je Europi njezino posebno lice i ljudskost. Europa ne bi bila više Europa kada bi ta temeljna jezgra društva nestala ili se izmijenila u svojoj biti.“

Također se osvrnuo na pitanje poštivanja onoga što je drugome sveto: „U zapadnoj Europi kažnjava se onaj koji vrijeđa vjeru Izraela, pravno se goni onaj tko izruguje Kuran i islam. No, kada se radi o Kristu i onome što je kršćanima sveto, onda sloboda izričaja postaje vrhovno dobro, bez obzira što se tako vrijeđa čast i dostojanstvo kršćana“, rekao je Kardinal ukazujući na paradoksalnost takvoga stava koji s jedne strane želi promicati multikulturalnost, a s druge strane niječe vlastitu kulturnu baštinu.
 
U zaključku homilije kardinal Rodé je skrenuo pozornost na znakove nade koji su ipak vidljivi. Kao primjer je naveo pozitivan odnos društva i medija prema vjeri i ćudorednim načelima u istočnoeuropskim zemljama. „Kako će se ubuduće razviti stvari u Europi? Određeni znakovi ukazuju na to da je Europa opet u potrazi za svojom dušom. Na nama je kršćanima da prihvatimo izazov i baštinom vjere doprinesemo da Europa iznova pronađe svoju dušu“, zaključio je kardinal Rodé.
 
Nakon svete mise, u procesiji, s upaljenim svijećama u rukama, pjevajući litanije svih svetih, okupljeni su se vjernici uputili ka grobu svetoga Ćirila u podzemnoj bazilici. Tamo su u pobožnoj molitvi i pjesmi završili liturgijsko slavlje, a zajedništvo je nastavljeno u klaustru dominikanskoga samostana.