HR

Aktualnosti

Objavljeno: 30.04.2017.

Stručni skup za vjeroučitelje: "Kompetencije vjeroučitelja"



Stručni skup za vjeroučitelje s područja Zagrebačke nadbiskupije te Sisačke i Bjelovarsko-križevačke biskupije održan je u prostorijama Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu 29. travnja 2017., a u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Ureda za vjeronauk u školi. Oko 150 vjeroučitelja sudjelovalo je na posljednjem ovogodišnjem stručnom skupu, koji je ove godine organiziran kroz temu Kompetencije vjeroučitelja. Tema je i ovoga puta obrađena kroz dva teorijska i jedno interaktivno predavanje. Susretom su moderirali viši savjetnici Dalibor Adžić i mr. sc. Gordana Barudžija te predstojnica Ureda za vjeronauk prof. dr. sc. Valentina Blaženka Mandarić.

U rad je vjeroučitelje pozdravnom riječi i molitvom za uspjeh Sinode uvela prof. dr. sc. Valentina Blaženka Mandarić. Pozvala je i na molitvu za vjeroučiteljicu Mariju Primorac, koja je nedavno preminula nakon teške bolesti. Marija je svoj radni vijek, još od davne 1999. godine, posvetila radu s djecom u OŠ Bartola Kašića, u kojoj je ostavila neizbrisiv trag kao vjernica i nastavnica.



I ovoga je puta prvo predavanje, naslovljeno Biblijska slika čovjeka otvorenih odnosa i komunikacije, održao prof. dr. sc. Božo Lujić. Starozavjetni proroci već pripremaju puninu Božje Riječi koja se utjelovljuje u čovjeku Isusu. Upravo ta Božja Riječ temelj je biblijske antropologije. Isus je u tom smislu jedini koji je ovjerovljen kod Boga da zastupa ljude te je s ljudima, s druge strane, do kraja solidaran (prema ljudima milosrdan). Smisao čovjekova života evanđelje nam nudi upravo kroz Isusov životni put. Petar koji odvraća Isusa od njegova puta pokazuje njegovo ljudsko i interesno razmišljanje, dok je Isusov govor posve drugačiji, a često i paradoksalan. Isus čovjeku ostavlja temeljnu slobodu izbora da bude ili ne bude njegov učenik. Tri su imperativa koja se tu navode: čovjek se treba sebe odreći, uzeti svoj križ i slijediti Isusa hodeći iza njega. Tek nakon temeljne odluke da se postane Isusov učenik slijede imperativi koje taj učenik tada slijedi i prihvaća. Kao krajnji kriterij ljudskosti Isus pokazuje da nema nametanja sebe i vlastitog stava/stila života drugima. Susret s drugima nije opasnost za gubljenje identiteta nego je izazov za ostvarenje vlastitog bića, smatra predavač. Oprečni svjetonazori ne bi stoga trebali biti zapreka vlastitog ostvarenja nego put ka osobnom  pročišćenju. Čak i zlo može pomoći očovječenju ako se pobijedi ljubavlju i prihvaćanjem drugoga takvog kakav on jest, ističe zaključno prof. Lujić.

U drugom je izlaganju prof. dr. sc. Ružica Razum istaknula važnost profesionalnih kompetencija kroz dva vida: vlastitu uvjerenost u ono što govorimo, kao i uvjerljivost na razini osobnosti. Važna je u tome upravo komunikacijska kompetencija, koja je najvažnija u poslovima koji se obavljaju u interakciji s drugima. To se odnosi i na teološku komunikaciju. U tom smislu vjeroučitelj uvijek valja na umu imati pluralnost stavova i ideja učenika koji su u razredu. Vjeroučitelj u tom smislu preuzima odgovornost za osobu koja je pred njim imajući u vidu predznanje i iskustva s kojima učenici ulaze u razred na nastavu vjeronauka. Razvijajući emocionalne i pedagoške kompetencije te vlastite socijalne kompetencije vjeroučitelj mora biti osoba koja spaja i unosi mir u svoj kolektiv. Više od svih drugih nastavnika vjeroučitelj je taj koji u školi prenosi više od sebe samog; naime njegovo se ponašanje preslikava na vjeroučiteljski poziv i prihvaćenost vjeronauka u školi, a u konačnici i na Crkvu, smatra prof. Razum.



Prof. psihologije mr. sc. Lidija Čilić Burušić održala je interaktivno predavanje naslovljeno Međuljudska komunikacija. Teorijsko osvješćivanje načina i mogućnosti međuljudske komunikacije predavačica je osvježila konkretnim primjerima iz života, kao i zadacima koje su vjeroučitelji rješavali na licu mjesta, s naglaskom na neverbalnu komunikaciju koja ipak nosi najveći dio informacija među osobama (emocije, stavovi, osobine ličnosti) – čak i ono što ne namjeravamo otkriti. Naravno, u komunikaciji su moguće i pogreške, koje su često kulturološki uvjetovane. Predavačica je kao potrebnu osobinu istaknula asertivnost, koja predstavlja pozitivan vid borbe za sebe i za svoja prava, pazeći pritom da se ne povrijede tuđi osjećaji. Predavanje je potaknulo interes vjeroučitelja koje se kroz izmjenu iskustava i pitanja iz prakse konkretiziralo na samome kraju predavanja.
Susret je zaključila predstojnica Ureda za vjeronauk u školi uz pozdrav koji je u ime Agencije za odgoj i obrazovanje uputila viša savjetnica mr. sc. Gordana Barudžija.

Ured za vjeronauk u školi

Ispišite stranicu: