HR
Papa Benedikt XVI. susreo se 4. lipnja u Hrvatskome narodnom kazalištu (HNK) s osobama iz javnog života, kulture, znanosti, politike, gospodarstva i sporta, s predstavnicima vjerskih zajednica te s članovima diplomatskog zbora. Okupljanje i ulazak uzvanika uz HNK započelo je oko 16.30 sati, a sam ulazak u dvoranu, nakon sigurnosne provjere, potrajao je duže od sata. Od 17.45 do 18.05 sati, uz tihu glazbu na harfi Branke Janjanin Magdalenić, glumci Joško Ševo i Renata Sabljak čitali su odabrane tekstove Ive Vojnovića, Petra Zrinskog, Ivana Gundulića, Tina Ujevića, Josipa Prudeusa, Antuna Gustava Matoša, Josipa Pupačića, Jure Franičevića Pločara, Slavka Mihalića, Viktora Vide, Vinka Nikolića, Baščansku ploču i Šibensku molitvu.
U 18.05 sati na zapadnom ulazu u HNK papu Benedikta XVI. dočekali su i pozdravili intendantica HNK Ana Lederer, ravnatelj Opere Branko Mihanović, poslovna ravnateljica HNK Stela Telebuh Stazić i voditeljica protokola HNK Nataša Janković. Praćen burnim pljeskom, Sveti Otac ušao je u dvoranu gdje su mu dobrodošlicu izrazili vokalisti folklornog ansambla "LADO" crkvenim pučkim napjevom "Svetoj žrtvi uskrsnici", pod dirigentskom palicom Joška Ćalete.
U pozdravnom govoru (kojeg u cjelosti možete pročitati OVDJE) predsjednik Vijeća za kulturu HBK-a zadarski nadbiskup Želimir Puljić, rekao je "zgrada HNK nije imala ljepšeg događaja u svojoj povijesti. Zbog toga se posebice raduju ravnatelji opere, drame i baleta sa svim svojim uposlenicima i djelatnicima. Ovo je dan koji nam učini Gospodin, a 'ljubav Božja izlivena je u srcima našim'. Dobro došli, Sveti Oče, u naš glavni grad Zagreb, u našu duhovnu, kulturnu i narodnu prijestolnicu. Ovaj grad je u različitim sustavima bio znak povezanosti domovinske i osobito iseljene Hrvatske. I kao što je izjava 'do godine u Jeruzalemu' bila utkana u društveni i vjerski život Židova, tako su i Hrvati raseljeni po cijelom svijetu sanjali doći u svoj 'bijeli Zagreb grad'. A ovog 4. lipnja 2011. godine Zagreb je doživio osobitu čast da je njegovim ulicama prošao 'bijeli Otac' koji pohađa svoju djecu i želi ih blagosloviti i ohrabriti."
Papu je zatim pozdravio i liječnik Niko Zurak, član Papinske akademije za život. U svom govoru kojeg u cjelosti možete pročitati OVDJE istaknuo je: "Predstavnici hrvatskih znanstvenika i kulturni djelatnici osobito su radosni i zahvalni za ovaj dragi susret s Vama... Okupljeni članovi Akademske zajednice Hrvatske svjesni su koliku je ulogu imala vjera i Crkva u povijesti našega naroda. Ponosni smo na umjetnike i znanstvenike koji su nas svojim radom zadužili i ostavili vrijedna djela u Domovini i u inozemstvu, posebice one koji su djelovali u Vječnom gradu Rimu." Napose je spomenuo kipara Ivana Duknovića, umjetnika slikara Julija Klovića, filozofa, polihistora, humanista i učenjaka Franu Petrića, uglednog liječnika Gjuru Baglivia te isusovca Ruđera Boškovića.
Istaknuo je osobitu skrb Crkve za školstvo, odgoj i izobrazbu kroz minula stoljeća pa sve do danas. "To sve pokazuje kako su ovdje Katolička Crkva i znanost, odgoj, umjetnost i kultura uspješno surađivali. U duhu one Max Planckove misli da 'za teologe sve počinje s Bogom, a za znanstvenike sve završava s Bogom'", zaključio je dr. Zurak. Slijedio je kratki instrumental Borivoja Martinića Jerčića i Aleksandra Miloševa, članova Zagrebačkih solista, koji su izveli Duet za violinu i violu u D-duru, stavak "Romanza" skladbu dubrovačkog skladatelja iz 18. st. Ivana Mane Jarnovića.
Papa Benedikt XVI. održao je govor (kojeg u cjelosti pročitajte OVDJE) na talijanskom jeziku, uz prevođenje mons. Jurja Kolarića, predsjednika Vijeća za kulturu Zagrebačke nadbiskupije. Sveti Otac najprije je pozdravio nazočne te zahvalio biskupu Puljiću i profesoru Zuraku za riječi koje su mu uputili, kao i glazbenicima koji su ga "dočekali općim jezikom glazbe". Papa je nastavio riječima da je HNK znakovito mjesto koje izražava "nacionalni i kulturni identitet.
Moći susresti vas ovdje, zajedno okupljene, još je jedan razlog duhovne radosti, jer Crkva je otajstvo zajedništva i uvijek se raduje zajedništvu u bogatstvu različitosti. Sudjelovanje predstavnika drugih Crkvi i kršćanskih zajednica, kao i židovske i muslimanske religije, potvrđuje da religija nije neka zasebna stvarnost u odnosu na društvo, nego njegova prirodna sastavnica, koja trajno priziva okomitu dimenziju, to jest, slušanje Boga kao uvjet traganja za općim dobrom, pravednosti i pomirenja u istini."
Središnja tema Papina govora bila je savjest. "Tema savjesti je transverzalna glede raznih područja u kojima djelujete i temelj je za slobodno i pravedno društvo, kako na nacionalnoj tako i nadnacionalnoj razini. Naravno, mislim na Europu, čija je Hrvatska oduvijek sastavnica na povijesno-kulturnome planu, a to će doskora biti i na političko-institucionalnoj razini... Ako se savjest, prema prevladavajućem modernom shvaćanju, ograniči u subjektivni okvir, u koji se smješta religiju i moral, onda krizi zapada nema lijeka, a Europa je osuđena na nazadovanje. Ako se naprotiv savjest otkrije kao mjesto slušanja istine i dobra, mjesto odgovornosti pred Bogom i braćom ljudima, što je protiv svake diktature, onda ima nade za budućnost....
U temelju svega su muškarci i žene, dakle, osobe - savjesti, vođene snagom istine i dobra. Neki su od svijetlih likova ove zemlje već spomenuti. Ja bih želio spomenuti oca Ruđera Josipa Boškovića, isusovca, rođenog u Dubrovniku prije tri stotine godina, 18. svibnja 1711. On vrlo dobro utjelovljuje sretnu svezu između vjere i znanosti, koje se uzajamno potiču na propitivanje, koje je istovremeno otvoreno, raznoliko, ali i sintetičko... U Boškoviću imamo analizu, imamo proučavanje mnogovrsnih znanstvenih grana, ali imamo i strast za jedinstvom.
A to je tipično za katoličku kulturu. Zbog toga je osnivanje Katoličkog sveučilišta u Hrvatskoj znak nade. Želim da ono pridonese ujedinjenju između raznih dijelova suvremene kulture, vrijednosti i identiteta vašega naroda, nastavljajući plodan crkveni doprinos povijesti plemenite hrvatske nacije... Oblikovanjem savjesti, Crkva daje društvu svoj dragocjeni prinos. Taj se doprinos počinje oblikovati u obitelji, a učvršćuje u župi, gdje se djeca i mladi uče produbljivanju Svetog pisma, koje je 'veliki kodeks' europske kulture", zaključio je Sveti Otac, zahvalivši svim uzvanicima.
Priliku osobno se susresti s Papom u Hrvatskome narodnom kazalištu dobili su i prihvatili predstavnik Srpske pravoslavne Crkve metropolit Zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovan Pavlović, glavni rabin Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Lucijano Moše Prelević, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko Omerbašić, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić, rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, veleposlanik Suverenoga malteškog vojnog reda barun Nikola Adamovich Cepinski, dopredsjednica Hrvatske Paneuropske unije Nevenka Nekić, sportaš Ivica Kostelić, direktor instituta IGH Jure Radić, genetičar Tomislav Domazet Lošo, ravnateljica VII. gimnazije u Zagrebu Ljilja Vokić, rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, ugostitelj Ivo Sadrić, bibličar fra Bonaventura Duda i bivši veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Emilio Marin. Na kraju susreta, s pozornice HNK za tu prigodu posebno urešene ophodnim križem iz trogirske katedrale Sv. Lovre, papa Benedikt XVI. svim nazočnim uzvanicima podijelio je apostolski blagoslov, uputivši se potom prema Trgu bana Jelačića, gdje ga očekuje mnoštvo mladih vjernika. (IKA)
Foto: FaH/ POOL/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ ua
