Aktualnosti

Pod predsjedanjem zagrebačkog pomoćnog biskupa mons. Ivana Šaška u Mariji Bistrici je 31. ožujka održan susret predstavnika Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i dekana Zagorskog arhiđakonata na području Krapinsko-zagorske županije s djelatnicima Konzervatorskog odjela u Krapini koji vode različite poslove na zaštiti, očuvanju, obnovi i prezentaciji svih vrsta kulturne baštine, a među kojima je veliki dio crkvene baštine.

Uz biskupa Šaška susretu su bili nazočni predstojnik Ureda za kulturna dobra mons. Nedjeljko Pintarić i tajnik Ureda Tomica Plukavec te dekan Stubičkog dekanata mons. Zlatko Koren, dekan Tuheljsko-pregradskog dekanata preč. Milan Juranić, dekan Krapinskog dekanata preč. Tomislav Šestak i dekan Zlatarsko-belečkog dekanata preč. Stjepan Prugovečki.

Konzervatorski odjel u Krapini zastupale su uz pročelnicu mr. sc. Lanu Križaj, Sanda Zenko, dipl. ing. arh., viša stručna savjetnica – konzervatorica i Katarina Brkljačić Netopil, dipl. pov. umj. i prof. pov., konzervator savjetnik za pokretna kulturna dobra i zidni oslik.

„Uzorni radovi kakve priželjkujemo“

Pozdravljajući na početku susreta sve okupljene, domaćin susreta mons. Koren je istaknuo zadovoljstvo zbog tog susreta na kojem se razmišlja i razgovara o čuvanju i njegovanju bogate kulturne baštine tog dijela Hrvatske te se pokušavaju naći još bolji putevi da uskrsnu i manje poznata umjetnička ostvarenja, na način da široj javnosti budu bolje prezentirana. Drago mi je da smo se našli ovdje u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke kako bi svi zajedno učinili još mnogo više i u onome što se već mnogo čini, zaključio je mons. Koren.

„Htjeli smo se naći na susretu koji neće biti ni simpozij niti radni sastanak nego jednostavno zahvala za sve ono što činite. Kad na Nadbiskupski duhovni stol dođe nešto iz Konzervatorskog odjela u Krapini onda se obradujemo. Obično nam dolaze dopisi koji su ili službena rješenja, ili su poziv na suradnju ili kritika. U ovom slučaju to nije tako. Često smo od vas dobili materijale koji su bili isticani kao uzorni radovi kakve priželjkujemo, s vašega područja, a s onoga djelovanja na koje smo zajednički upućeni“, kazao je mons. Šaško pozdravljajući okupljene na prvom takvom susreta predstavnika Zagrebačke nadbiskupije i jednog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske i osvrćući se na uredno napravljena rješenja i kataloga s inventarima koje u tiskanom i digitalnom obliku dostavlja Konzervatorski odjel Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Posebna je vrijednost takvih materijala što su objedinjeni stručno obrađeni povijesni podaci o svakom zaštićenom kulturnom dobru sa sadašnjim stanjem i fotografijama te se mnogi podatci koje župnici trebaju ispunjavati u kanonskim i dekanskim vizitacijama nalaze u takvim katalozima.   

Osvrćući se nadalje na dva stručna pojma „konzervacija“ i „restauracija“, mons. Šaško je podsjetio da su tijekom vremena riječi promijenila značenja i ponekad znače sasvim suprotno te je potrebno vraćati se na izvorna značenja. Analizirajući latinsku riječ „conservare“, čiji prefiks „cum“ označava zajedništvo, a „servare“ ima veze s izuzimanjem nečega iz okruženja čemu nešto prijeti, mons. Šaško je zaključio da je tu riječ o tome da se nešto izuzima od nečega, da bude zajednička briga oko toga što se izuzima. Tumačeći „restauracijsko ozračje“ spomenuo je da ono označava „ponovno postaviti“, te da se u tom što se nešto postavlja ili obnavlja skriva grčka riječ „stauros“, što znači križ, te upućuje na podizanje nečega što je već označavalo poraz.

„Mi u Crkvi, a vama je to najbolje poznato, imamo specifičan položaj i u odnosu prema starim predmetima. Niti su naši muzeji, naše riznice, naše crkve, neki mrtvi prostori, oni su uvijek živi. Mi često predmete iz starine koristimo i u sadašnje vrijeme. To je, znam, jedan dio onoga što muzealci priželjkuju da bi se događalo i s drugim predmetima, ali narav liturgijskog i crkvenog života je drukčija od prezentacija koje imaju druge struke“, rekao je mons. Šaško na kraju svoga obraćanja zahvalivši još jednom za aktualnu suradnju te pozvavši nazočne da upute poglede na buduću suradnju.
 
Najbolje stanje u Zagorskom arhiđakonatu

Predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije mons. Pintarić i tajnik Plukavec nadalje su prikazali djelovanje Ureda kojeg je 6. pro­sinca 1999. osnovao zagrebački nadbiskup Josip Bozanić s ciljem da prati, proučava i promiče različita područja sakralne i crkvene umjetnosti, te svojim savjetom pomaže zagrebačkom nadbiskupu u izvršavanju njegovih pastirskih dužnosti povezanih sa sakralnom i crkvenom umjetnošću.

Kako je rečeno, Ured prati i unapređuje stanje sakralne umjetnosti na području Zagrebačke nadbiskupije, predlaže mjere zaštite i očuvanja bogoštovnih zgrada i predmeta crkvene umjetnosti te potiče crkvene službenike i vjernike da čuvaju umjetničko blago Crkve, potiče različite oblike sakralne umjetnosti i prosuđuje umjetnička djela pod sakralnim vidom u suradnji sa stručnjacima te sličnim crkvenim ustanovama.



Suradnja s različitim državnim i privatnim ustanovama te pojedincima koji se zanimaju za crkvenu baštinu koja se čuva u Riznici zagrebačke katedrale, Metropolitanskoj knjižnici, Dijecezanskom muzeju s pripadajućim zbirkama, Metropolijskoj galeriji mons. Đure Kokše, Nadbiskupskom arhivu i Arhivu Prvostol­nog kaptola zagrebačkoga, kao i brojne crkve, kapele i ostala kulturna dobra na području Zagrebačke nadbiskupije, jedan je od prioriteta rada Ureda.

O svome djelovanju, kao i o aktualnim temama s područja crkvenih kulturnih dobara, Ured izdaje i godišnjak „Crkvena kulturna dobra“ te je nazočnima predstavljen i zadnji jubilarni 10. broj.

Ured je proveo i analizu rješenja o nepokretnim crkvenim kulturnim dobrima te je vidljivo kako je od 742 evidentirana  sakralna i crkvena objekta u Zagrebačkoj nadbiskupiji pod zaštitom Ministarstva kulture, najbolje stanje u Zagorskom arhiđakonatu, koji je jedini arhiđakonat u kojem je broj crkvenih i sakralnih objekata sa svojstvom kulturnog dobra veći od onoga koji to svojstvo nemaju. Osim toga, s područja tog arhiđakonata najveći broj rješenja o uspostavi zaštite nad crkvenim kulturnim dobrom dostavljena je Uredu i evidentirana u Inventar nepokretnih crkvenih kulturnih dobara Zagrebačke nadbiskupije.
 
„Moram pohvaliti suradnju s većinom župnika“

Pročelnica mr. Križaj zahvalila je Uredu za kulturna dobra na inicijativi da se održi susret te je iznijela nadalje podatke o 98 zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara te pokretna 24 inventara s područja Krapinsko-zagorske županije, povalivši nadalje svoje kolegice koje rade kataloge i popise inventara, koji se s veseljem šalju i na Nadbiskupski duhovni stol, ne samo što bi im to bila obveza nego i zbog ljubavi prema poslu koji obavljaju.

„Moram pohvaliti suradnju s većinom župnika, ali ljudi često nisu svjesni vrijednosti pokretnina koje čuvaju u svojim župnim dvorovima i crkvama“, rekla je mr. Križaj podsjetivši da je Hrvatsko zagorje područje bogato kulturnom baštinom te da bi s obzirom na opseg posla Konzervatorski odjel u Krapini trebao više djelatnika.

Od 2008. godine na nepokretnim kulturnim dobrima izvršeno je 40 „sakralnih“ programa, koji su financirani s 31.570.000,00 kuna, podsjetila je mr. Križaj, navevši velike zahvate na crkvenim objektima Gotalovcu, Vinagori, Hršakbregu, Kuzmincu, Očuri, Belcu, Loboru i drugim mjestima.

Stvari se rade i pokušavamo završavati cjeline, kazala je mr. Križaj nadodavši da je za radove na crkvi Majke Božje Gorske u Loboru napravljena dokumentacija te se nastavlja s radovima, a da u trogodišnji plan ulaze radovi na zidnom osliku iz 16. stoljeća u crkvi na Vinskom Vrhu, bistričkom prasvetištu. Velika je želja da se krene u obnovu crkve Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu u Krapini, što bi bio jedan od većih projekata i zahvata, ali veoma značajan za sanaciju postojećeg stanja same građevine.
 
Predstavljena uputa o očuvanju i zaštiti kulturne baštine za župnike

Viša stručna savjetnica-konzervatorica Zenko predstavila je zatim uputu za župnike „Očuvanje i zaštita kulturne baštine u mojoj župi“, u kojoj se ukratko tumači što je kulturna baština i kulturno dobro, koji radovi i intervencije na kulturnom odboru i pod kojima uvjetima se mogu raditi te kako se prijaviti na natječaj za financiranje zaštitnih radova na kulturnom dobru.

„Posao konzervatora nije braniti intervencije na kulturnim dobrima – što je česta predodžba u javnosti – već kontrolirati i usmjeravati sve radnje s ciljem očuvanja već prije poznatih i priznatih vrijednosti“, ističe dipl. ing. arh. Zenko, navodeći da je za sve intervencije na kulturnom dobru potrebno konzultirati konzervatorski odjel, premda svi radovi na različitim kulturnim dobrima ne zahtijevaju jednako postupanje, ali upitom i razgovorom, u kojem se može dobiti savjet od nadležnog konzervatora, mogu se izbjeći i nenamjerne štete.

Nakon boravka u župnom dvoru, sudionici su molitvom i pjesmom „Kraljice neba“ u svetištu Majke Božje Bistričke, pred crnim Gospinim kipom, završili radni dio susreta, a zatim se, dobrotom Svetišta, okrijepili prigodnim objedom, na kojem su dotaknute još brojne zajedničke teme s područja očuvanja i prezentacije kulturne baštine prekrasnih crkava i župnih dvorova u Hrvatskom zagorju. (NP)