HR
»Sveti Otac dolazi da nas ohrabri u reformama, a isto tako bit će to prilika da ohrabri i svećenike u njihovu djelovanju i općenito Crkvu. Kao što to redovito čini, dat će poticaj i potporu našem narodu, hrvatskom narodu i hrvatskim građanima i onima koji vode naš narod prema Europi«, rekao je nadbiskup Srakić u povodu dolaska pape Benedikta XVI. u Hrvatsku o čemu piše novi broj Glasa Koncila s nadnevkom nedjelje 7. studenoga. O potrošenosti hrvatskih političkih garnitura u kontekstu sjednice Hrvatskog sabora na kojoj se raspravljalo o (ne)povjerenju predsjednici Hrvatske vlade a koja je potvrdila bijedu političke kulture, jad parlamentarnih političkih stranaka i nezavidnu situaciju Republike Hrvatske u komentaru piše urednik Ivan Miklenić. Komentator pritom ističe važnost sadržaja lovranske poruke hrvatskih biskupa koji su pozvali na slogu, zajedništvo, stvaranje ozračja nade i na djelovanje za boljitak Hrvatske, a koju su političari na svim razinama ignorirali pokazujući svoju superiornost, bahatost, neupitnost. Umjesto da se brinu za stvarno zajedničko dobro svih hrvatskih građana, parlamentarne političke stranke, kao što je pokazala saborska rasprava, bave se samima sobom, djeluju za ispunjenje svojih ambicija. "Premda je parlamentarno rušenje vlade također normalna demokratska praksa, u kontekstu političkih, ukupno društvenih i gospodarskih prilika u Hrvatskoj, rušenje vlade i izvanredni izbori u ovome času ne pružaju nikakvo jamstvo da bi to pridonijelo stvarnom boljitku hrvatske nacije i države" - ističe komentator nastavljajući da je ključni hrvatski problem što "većina sada etabliranih političara, bez obzira na stranku kojoj pripadaju, nije voljna niti sposobna ni definirati, a kamoli primjereno se boriti i ostvarivati stvarne hrvatske nacionalne ciljeve i interese". "Pripadnici tih političkih garnitura, bez obzira na stranačku pripadnost, i čak bez obzira na svoju veću ili manju inficiranost komunističkim totalitarizmom, toliko su potrošeni i umiješani u sva najveća suvremena hrvatska zla da zaista nisu sposobni dovršiti nužnu demokratsku tranziciju ukupnoga hrvatskog društva, osloboditi ga prosječnom čovjeku nevidljivih ali vrlo snažnih okova onih interesa koji su smrtni neprijatelji prosperiteta hrvatskoga naroda i hrvatske države" - uočava komentator te dodaje: "Očito su nastupile okolnosti u kojima se na političkoj sceni trebaju pojaviti, predstaviti i etablirati nove političke snage koje će demokraciju ostvarivati, a ne samo proklamirati". Kardinal André Vingt-Trois, pariški nadbiskup i predsjednik Francuske biskupske konferencije, koji je u Zagrebu boravio prigodom 40. plenarnog zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija, gost je rubrike "Intervju" za koju govori o odnosu Crkve i države, pitanju laičnosti, (de)sekularizaciji u Europi, pastoralnoj situaciji u Francuskoj, problemu Roma, problemima obitelji danas, francusko-hrvatskim odnosima, dijalogu između Katoličke i pravoslavnih Crkava, katoličkim medijima... Novi broj donosi i "teološki osvrt" o tematici nade koji piše mr. s. Valerija Kovač, a o Bibliji i njezinim porukama u rubrici "Mladi mladima" promišljaju mladi novinari Glasa Koncila. U "reportaži" je prikazana župa Vrbanja u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, a Lidija Komes, hrvatska veleposlanica u projektu Europske destinacije izvrsnosti (EDEN), govori za rubriku "Susret". Novi povijesni feljton iz pera novinara Tomislava Vukovića donosi drugi nastavak svjedočanstva zagrebačkog liječnika dr. Damira Primožića o križnome putu i njegove znanstvene radove o doprinosu Katoličke Crkve razvitku hrvatskoga zdravstva. Dr. Vladimir Lončarević kao katoličkog oblikovatelja kulture predstavlja svećenika romanopisca Josipa Zorića. Milan Šimunović u rubrici "Kateheza župne zajednice" piše o okvirnim sadržajima "poučnog dijela" kateheze, o magnetskoj terapiji kao metodi liječenja rubrika "Naši razgovori", a o ružmarinu kao prehrambenom aditivu rubrika "(Pri)govor znanosti". Kakav kruh jedemo otkriva novi broj "Prilike" – mjesečnog magazina Glasa Koncila, a uz ostale teme iz politike, ekonomije, glazbe, psihologije i sporta istražuje na čemu profitiraju vlasnici tvrtka u stečaju, što bi se dogodilo kad bi Hrvati postali anglosaksonci te u kojem kraju europske književnosti još ima mjesta za Bibliju. (ip, gk)
