Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je 2. studenoga 2016. godine pismo svim vjernicima Zagrebačke nadbiskupije povodom završetka Svete godine milosrđa. Kardinalovo pismo prenosimo u cijelosti:

Braćo svećenici, redovnici i redovnice, draga braćo i sestre,

nakon što smo od svetkovine Bezgrješnoga začeća, 8. prosinca, prošle godine, živjeli milost Svete godine milosrđa, želimo zahvaliti za to plodonosno vrijeme, za razne susrete i događanja, za molitve, hodočašća, liturgijska slavlja, karitativne inicijative i djela milosrđa, posebno za ona koja su povezana sa sakramentom pomirenja i s jubilejskim oprostom.

Papa Franjo u svojoj buli Misericordiae Vultus (Lice milosrđa) odredio je da će Sveta godina biti zaključena 20. studenoga 2016. godine, na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenoga, zatvaranjem svetih vrata na bazilici sv. Petra u Vatikanu.

Prije toga, točnije: 13. studenoga 2016., na Trideset i treću nedjelju kroz godinu, slavit će se završetak Jubileja u partikularnim Crkvama, pa tako i u našoj Zagrebačkoj nadbiskupiji. Te ću nedjelje u zagrebačkoj prvostolnici predvoditi euharistijsko slavlje s početkom u 10 sati. Pozivam svećenike koji mogu, osobito iz Katedralnoga i Remetsko-sesvetskoga arhiđakonata, da se pridruže u koncelebraciji. Sve pak svećenike pozivam da svoje vjernike upoznaju s tim slavljem te ih pozovu da dođu u katedralu.

Kao što smo započeli Svetu godinu, ističući uz našu prvostolnicu, još tri crkve kao jubilejske, tako ćemo u tim crkvama proslaviti zahvalna završna slavlja, koja će, također u nedjelju, 13. studenoga, predvoditi pomoćni biskupi, i to prema sljedećemu rasporedu: mons. Valentin Pozaić u Nacionalnome marijanskome svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, mons. Ivan Šaško u Nacionalnome svetištu sv. Josipa u Karlovcu te mons. Mijo Gorski u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Krašiću. Neka i svećenici i vjernici tih područja naše Nadbiskupije budu dionici radosti i zahvale Gospodinu.

Pozivam sve koji u preostalim danima Svete godine u srcu i savjesti osjete poticaj Duha Svetoga da pristupe sakramentu pomirenja i prime dar jubilejskoga oprosta.

Završetkom Jubileja milosrđa nipošto ne završava naša kršćanska usmjerenost na življenje Božjega milosrđa i ta snaga ne prestaje djelovati u oblikovanju Crkve. Štoviše, Jubilej nam je otvorio srca i oči, da bismo vidjeli gdje je potrebna veća prisutnost naše vjerničke zauzetosti i ljubavi, da bismo se otvorili Božjem milosrđu.

Do toga nam je osobito stalo sada kada se nalazimo neposredno pred početkom zasjedanja Druge sinode naše Nadbiskupije, moleći zagovor Presvete Bogorodice Marije i blaženoga Alojzija Stepinca.