"Bez obzira u kakvim se teškoćama nalazili i koliko dugo one trajale, ne prestajemo upućivati molitve Bogu po zagovoru dragoga nam svjedoka vjere blaženog Alojzija, koji je živio od pouzdanja u Božju volju i slijedio Njegove putove." #kardinalBozanić

Sve aktualnosti

Aktualnosti

Vlč. Petar Belina preuzeo službu nadbiskupskog tajnika

U srijedu 10. kolovoza 2022. godine.

Kardinal Bozanić uputio pismo sućuti predsjedniku Poljske biskupske konferencije nadbiskupu Gądeckom

Završena opća specijalizacija animatora za Zagrebačku nadbiskupiju

Specijalizaciju animatora završilo je 28 mladih iz 16 župa.

Biskup Šaško predvodio proslavu sv. Dominika u Konjščini

„Sveti nas Dominik uči da Bog nije samo istina, nego i ljubav.“

Biskup Gorski: Otkrivati Božje Lice trajni je zadatak svakog vjernika

Velika župna obitelj oprostila se od dugogodišnjeg zabočkog župnika vlč. Marijana Culjaka

Biskup Gorski predvodio proslavu Gospe Snježne u Belcu

Pomoć Zagrebačke nadbiskupije obiteljima stradalih poljskih hodočasnika

Proslava župne svetkovine BDM Snježne u Karlovcu

Svečana proslava 25 godina Kuće susreta Tabor

Biskup Šaško predvodio euharistijsko slavlje za Domovinu

Oživimo molitvu i učinimo je srčanom i iskrenom

Sva izvješća

Crkve i crkveni objekti oštećeni u potresima

Biskup Šaško blagoslovio obnovljenu kapelu sv. Marije Magdalene u Mariji Bistrici

Crkva sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu ponovno otvorena za bogoslužje

Od nedjelje 10. srpnja.

Svi tekstovi

Liturgijski pastoral

Molitva za drugi Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba

Ove se godine obilježava 24. srpnja, na nedjelju najbližu spomendanu sv. Joakima i Ane.

Blažena Djevica Marija tijekom liturgijske godine: Blažena Djevica Marija od Gore Karmela

Blažena Djevica Marija od Gore Karmela slavi se 16. srpnja.

Sve aktualnosti

Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije

Održana jedanaesta sjednica Radne skupine za izradu Završnog dokumenta Sinode

Pod predsjedanjem kardinala Josipa Bozanića.

Doc. dr. sc. Denis Barić za Kanu: Sinoda je proces koji ne živi odvojeno od ostatka vjernika

Intervju s temom aktualne sinode koju je potaknuo papa Franjo.

Riječ Svetog Oca

7.8.2022.

Naša je povijest čvrsto u Božjim rukama

Ne boj se. Isus najprije ohrabruje učenike. Upravo im je završio besjedu o Očevoj brizi punoj ljubavi i brižnosti, koji brine o ljiljanima u polju i pticama nebeskim, te dakle još više o svojoj djeci. Stoga se ne smijemo brinuti i uznemirivati: naša je povijest čvrsto u Božjim rukama. Ohrabruje nas taj Isusov poziv da se ne bojimo. Ponekad se, naime, osjećamo zarobljeni u osjećaj nepovjerenja i tjeskobe: to je strah da nećemo uspjeti, da nećemo biti priznati i voljeni, da nećemo uspjeti ostvariti svoje planove, da nikada nećemo biti sretni i tako dalje. I onda se trsimo svim silama pronaći rješenja, pronaći neki prostor u kojem ćemo se izdvajati od drugih, gomilati dobra i bogatstvo, steći sigurnosti, i kako završimo? Na kraju živimo u stalnoj tjeskobi i zabrinutosti. Isus nas, međutim, umiruje: ne bojte se! Uzdajte se u Oca, koji vam želi dati sve što vam je zapravo potrebno. Već vam je dao svojega Sina, svoje Kraljevstvo, i uvijek vas prati svojom providnošću, brinući se za vas svaki dan. Ne boj se: to je sigurnost uz koju se srce veže. Ne boj se: srce vezano uz tu sigurnost. Ne boj se.

Riječ Nadbiskupa

30.6.2022.

Pozdravna riječ u ime Hrvatske biskupske konferencije kardinala Josipa Bozanića na susretu generalnih tajnika CCEE

Ne možemo ne uzeti u obzir i ono što se posljednjih mjeseci događa u Ukrajini. Svjedoci smo ljudske tragedije, ratnih zbivanja koja sa sobom nose smrt, patnju, uništene obitelji; prisiljavaju stanovništvo da napusti svoj dom i potraži utočište negdje drugdje; prisiljavaju ljude na borbu, razaranje... Postavlja se pitanje: kamo ide Europa? Gdje je stao projekt ujedinjene Europe? Projekt ujedinjene Europe rođen je upravo da bi se uklonila pošast rata s europskoga tla. Nažalost, taj je projekt, između ostaloga, očitovao svoja ograničenja devedesetih godina prošloga stoljeća, upravo u ovome dijelu Europe.

To čemu sada svjedočimo čini se kao povratak na događaje za koje smo mislili da su prošlost. Izgleda da svjetska ravnoteža, putem ovoga sukoba, ide u smjeru ponovnoga uspostavljanja suprotstavljenih blokova. Možda se može reći da se ruše sastavnice koje je čovječanstvo ostvarilo i usvojilo posljednjih desetljeća. Fenomen globalizacije, koliko god ambivalentan i složen bio, doveo je do svijesti o međusobnoj ovisnosti naroda i država. Crkva je u tome smislu uvijek djelovala i poticala da se ti odnosi preobraze u odnose uzajamnoga dijaloga i solidarnosti, kao dimenzije koja je duša ljudskoga razvoja.

Fotogalerija

Videogalerija

Audiogalerija