Zagrebačka nadbiskupija

Nakon obreda blagoslova Velike dvorane Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Lectio magistralis, državni tajnik Svetog Oca kardinal Pietro Parolin održao je tiskovnu konferenciju, na kojoj su uz njega sudjelovali domaćin susreta zagrebački nadbiskup i Veliki kancelar Hrvatskog katoličkog sveučilišta kardinal Josip Bozanić na čiji je poziv Državni tajnik došao u Zagreb, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giuseppe Pinto, rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić i vlč. Borna Puškarić, pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije.

Premda je njegov raspored boravka u Zagrebu vrlo gust, kardinal Parolin želio je susresti predstavnike medija.

Odgovarajući na prvo pitanje vezano uz kanonizaciju blaženog Alojzija Stepinca, kardinal Parolin je rekao da poznaje veliku ljubav koju puk osjeća prema tom velikom pastiru hrvatskog naroda.
 
Kardinal Stepinac je bio branitelj istine, a to je posvjedočio ne samo svojim riječima i naukom, već je za to položio i vlastiti život. Stoga nam je drago ustvrditi da je njegova svetost već potvrđena procesom beatifikacije. Vjernici katolici u Hrvatskoj Stepinca mogu častiti kao blaženika i zazivati ga kao prijatelja Božjega te ga promatrati kao uzora i svjedoka u našem vremenu koja su drugačija od onih u kojima se on morao suočiti s trima totalitarizmima - rekao je kardinal Parolin. 


 
Odgovarajući kada će doći trenutak kanonizacije, kardinal Parolin poslužio se šaljivom uzrečicom koju poznaje iz vremena svoje službe apostolskog nuncija u Venezueli: Božje vrijeme je savršeno vrijeme. Iščekujmo to Božje vrijeme da bih mogao odgovoriti na vaše pitanje.
 
Osvrćući se na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Srpske pravoslavne Crkve čija je zadaća bila zajednički razmotriti ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata, kardinal Parolin naglasio je da je papi Franji stalo do rezultata njezina rada.
 
Vidjeli ste zajedničko priopćenje. Nismo došli do istoznačne interpretacije povijesnog konteksta u kojem je Stepinac živio. Od početka je bilo jasno, kako je i napomenuto u zajedničkom priopćenju da je kanonizacija blaženog Alojzija Stepinca unutarnje pitanje Katoličke Crkve i to mi se čini važno istaknuti.
 
Želja Svetog Oca je da to ne bude pitanje koje će stvarati tenzije između dvaju naroda, već pomoći u zajedničkom hodu. Držim da je rad Komisije bio koristan i da je ovaj proces pomagao putu zajedničkog dijaloga i razumijevanja. Čini mi se da je onaj prvi koji je bio zadovoljan upravo kardinal Stepinac.
 
Na pitanje kada bi papa Franjo mogao posjetiti Hrvatsku, Državni tajnik odgovorio je da smatra da Papa razmišlja o tom pozivu. Ono što je činjenica jest da morate voditi računa da je Sveti Otac primio doista puno poziva iz cijeloga svijeta. Mora se razmotriti što je moguće da bi se donijela konačna odluka. Vjerujem da razmišlja o tom pozivu, iako napominjem da u ovom trenutku nema konkretnih informacija niti glede samo dolaska niti vremena kada bi se to moglo dogoditi - rekao je kardinal Parolin.
 
Kardinalu Parolinu upućeno je i pitanje vezano uz Međugorje.
 
Jučer dok sam dolazio u Hrvatsku letom iz Rima prema Splitu susreo sam veliku grupu hodočasnika iz Argentine prema Međugorju. Nedavno sam razgovarao s ljudima koji su posvjedočili da postoji veliki interes za Međugorje. Koliko mi je poznato ovog ljeta održao se i veliki skup mladih. Vi znate da je bila ustanovljena komisija koja imala za cilj studirati taj fenomen.



Komisija je zaključke predala u ruke Svetoga Oca. Naravno da uz pitanje razmatranja nadnaravnog karaktera događaja u Međugorju, postoji cijelo pitanje vezano uz pastoralnu skrb u Međugorju, a to je ono što nas u ovome trenutku najviše interesira jer mnogi hodočaste u to mjesto.

Stoga želja Svete Stolice jest da pomogne regulirati taj fenomen kako bi vjernici koji tamo dolaze mogli bolje osluškivati Božju riječ, slaviti sakramente i doživjeti autentično iskustvo vjere. S tim ciljem je nedavno u Međugorju u pohodu bio mons. Hoser koji je imao zadatak prikupiti informacije i izvijestiti Svetu Stolicu o stanju stvari, ali napominjem s ciljem da se odgovori na izazove pastoralne skrbi. Sve s ciljem kako bismo razmotrili koji bi bio idući korak koji bi se donio u tom vidu -  rekao je kardinal Parolin.
 
Državni tajnik Svete Stolice odgovorio je na pitanje vezano uz ugovore Svete Stolice i Republike Hrvatske.

Osobno ne vidim razlog za revizijom tih četiriju međunarodnih Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Čini mi se da ti ugovori još uvijek mogu vrlo dobro regulirati odnose između Crkve i države, unutar društva koje je zasigurno više pluralno nego u prošlosti, ali gdje još uvijek Crkva zbog povijesnih razloga i aktualne uloge ima vrlo važnu ulogu.

Još bih želio reći nešto općenito o pitanju ugovora kojima države uređuju svoje odnose sa Svetom Stolicom. U ovom trenutku Sveta Stolica radi na mnogim takvim ugovorima, posebice onih država koje se tek pojavljuju i poprimaju se veću važnost, u Africi na primjer. Želio bih napomenuti da ugovori nisu izraz privilegija nego obostrane pomoći koju oba čimbenika, Sveta Stolica i pojedinačne države imaju u cilju ostvarenja općeg dobra pojedinca i zajednica. Iz toga proizlazi i smisao takvih ugovora - naglasio je kardinal Parolin.


 
Na kraju je kardinal Parolin odgovorio na pitanje vezano uz nastojanja na putu prema pomirenju i miru s obzirom na poteškoće koje se nailaze u tom procesu.
 
Na teorijskoj razini stvari su vrlo jednostavne. Crkva treba biti faktor jedinstava, zajedništava i pomirenja. To je njezina zadaća koja izlazi iz njezine same biti. Čini mi se da se u tom pravcu čine važni koraci. Čini mi se da su odnosi između kršćanskih crkava u Hrvatskoj vrlo pozitivni. Činjenica je da smo imali i Mješovitu komisiju na temu kardinala Stepinca upravo je pozitivan znak da smo na dobrom putu.

Žao mi je ako ponekad mogu biti neki glasovi izvan zbora, ali tu trebamo biti strpljivi te ići naprijed, makar polako. Rane koje ostavljaju povijesne činjenice ne mogu se premostiti od danas do sutra. Čini mi se da je važno imati na umu pravac kojim trebamo težiti, tj. rad na međusobnom zajedništvu i miru. Međureligijski i ekumenski dijalog je prvi i temeljni alat za ostvarenje tog cilja - zaključio je kardinal Parolin.