Zagrebačka nadbiskupija

 
 

Nakon mise u Papinskoj bazilici Sv. Marije Velike u Rimu koju je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković otkrio je u krstioinici ove bazilike spomen-ploču isklesanu na glagoljici, na hrvatskom i talijanskom jeziku, u znak zahvale hrvatskoga naroda papi Hadrijanu II. koji je odobrio glagoljske liturgijske knjige koje su sveti Ćiril i Metod sa svojim učenicima donijeli u Rim.

Kardinal Bozanić o spomen ploči u svojoj homiliji rekao je slijedeće:

"U ovoj prigodi potrebno je jasno naglasiti da liturgijske knjige na glagoljici, na staroslavenskom jeziku, kojima su se služile neke hrvatske biskupije, svjedoče našu snažnu povezanost s Crkvom Rima, s Petrovim nasljednikom i s rimskim obredom. Važno je podcrtati da se u ovom slučaju ne radi o nekom posebnom obredu na hrvatskom području, nego suprotno onome što neki tvrde, o rimskoj liturgiji, odnosno rimskom obredu na staroslavenskom jeziku. Tijekom svoga prvog pohoda Hrvatskoj 1994. godine, sveti papa Ivan Pavao II., spominjući se u Zagrebu Svete Braće, slavenskih apostola, rekao je: »Njihovo je djelo ostavilo duboke tragove u liturgiji i jeziku nekih krajeva Hrvatske, u kojima se do pred nekoliko godina staroslavenskim jezikom slavila rimska liturgija« (Zagreb, 11. rujna 1994).

Glagoljska baština je dragocjen pokazatelj činjenice da je u krilu Katoličke Crkve bila prisutna liturgija rimskoga obreda na narodnom jeziku. To je bilo od pomoći tijekom Drugoga vatikanskog koncila u odlukama razvijenima potom u liturgijskoj obnovi, koja je omogućila upotrebu narodnih jezika u rimskom obredu.

Danas je to stvarnost u Crkvi, ali možemo reći da je za postizanje tog važnog koraka bila također značajna stoljetna hrvatska praksa. To nas i u sadašnjosti potiče, ne samo da vjerno gajimo liturgijsko slavlje nego i da promičemo jedinstvo vjere, konkretnost življenja, kao i odnos između vjere i kulture".
 
Pokrovitelji postavljanja ploče su Hrvatski sabor i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, a predsjednik Sabora Jandroković istaknuo je kako se njezinim postavljanjem na ovome svetom mjestu ostavlja neizbrisivi trag o dubokoj povijesnoj vezi Hrvata i Katoličke crkve.
 
“Od dolaska Hrvata na današnje prostore pa sve do stvaranja samostalne Republike Hrvatske, odnosi s Apostolskom stolicom za Hrvate su bili od velikog značaja”, naglasio je u obraćanju Jandroković na svečanosti otkrivanja ploče Jandroković te dodao kako su usko surađujući sa svim hrvatskim vladarima, pape sudjelovale u svim važnim povijesnim događajima te uvelike pridonijeli razvoju hrvatske kulturne i jezične baštine i identiteta.
 
Istaknuo je i da je postavljanje ove, prvi puta u povijesti hrvatske ploče u Vatikanu, koja nije na latinskom ili talijanskom jeziku, upravo potvrda hrvatske tisućljetne prisutnosti u kršćanstvu i katoličanstvu zapadne tradicije te da ta neraskidiva povezanost Hrvata s Katoličkom crkvom i rimsko-latinskom kulturom traje već četrnaest stoljeća.
 
“Pobožnost i osjećaj pripadnosti katoličanstvu bile su one vrijednosti koje su očuvale kroz stoljeća hrvatski narod i odredile njegov hrvatski nacionalni identitet. Vjera i katoličanstvo uvijek su kroz povijes​t, a posebno onu noviju, bili simbol nacionalnog jedinstva, kohezije, opstojnosti, otpora i borbe za slobodu”, rekao je predsjednik Sabora te istaknuo kako je Sveta Stolica, kao što je uvijek prepoznavala znakove  vremena, tako  prepoznala i razumjela hrvatsku borbu za vlastitom državom i bila prva suverena država, uz Island, koja je priznala suverenost i neovisnost Hrvatske te poručio kako joj hrvatski narod na tome izražava duboku zahvalnost.
 
“Ali i zahvalnost i ponos što je Hrvatsku u samo 27 godina njezine neovisnosti četiri puta posjetio Sveti Otac, koja se potvrđuje i postavljanjem ove ploče u Papinskoj bazilici Sv. Marije Velike”, poručio je predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.