Zagrebačka nadbiskupija

Drugi po redu fizički stručni skup za vjeroučitelje s područja Zagrebačke nadbiskupije te Sisačke i Bjelovarsko-križevačke biskupije održan je 12. prosinca 2018. u prostorijama Ureda za vjeronauk (Zagreb, Branjugova 1). Ured Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje tijekom školske godine 2018./2019. organizira edukaciju za vjeroučiteljice i vjeroučitelje koji rade u osnovnim i srednjim škola pod nazivom Aktualizacija u vjeronaučnom procesu na način da se dio stručnoga usavršavanja odvija kroz fizički susret, a dio kroz online učenje (blended learning ili mješoviti oblik učenja). Ovome susretu pristupili su vjeroučitelji koji su se za stručni skup prijavili do 30. studenoga te koji su od 30. studenoga do 12. prosinca odradili online edukaciju na platformi Loomen.

U ime domaćina vjeroučiteljima je dobrodošlicu zaželjela prof. dr. sc. Valentina Mandarić, predstavivši i prisutne predavače, profesore s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: doc. dr. sc. Tarasa Barščevskog, dr. sc. Anđela Malyja, prof. dr. sc. Ružicu Razum i doc. dr. sc. Denisa Barića te više savjetnike iz Agencije za odgoj i obrazovanje Dalibora Adžića, prof., i mr. sc. Gordanu Barudžija te s. Smilju Čirko, predstojnicu Katehetskog ureda Sisačke biskupije.

U svome izlaganju prof. Barščevski je ukratko izložio ideju vodilju za izbor biblijskih likova koji je učinjen za temu aktualizacije: s Abrahamom se možemo povezati kao s  ocem vjere i prijateljem Božjim; Mojsije govori o slobodi i dostojanstvu svakog čovjeka; Petar je primjer oslonca koji čovjek ima u vjeri; Pavao je pak naš brat. Svi su ti likovi primjeri osoba s kojima se  svaki čovjek može susresti i povezati te kasnije učenicima prenositi osjećaje koje ti likovi bude u nama. Upravo tu se događa aktualizacija koja zahtijeva suradnju učenika i vjeroučitelja te izravnu komunikaciju sa samim biblijskim tekstom. Na tom je tragu i prof. Maly govorio o primjeni Biblije i njenoj kontekstualizaciji u vrijeme u kojem se nalazimo da bi bila djelotvorna.



Poseban je naglasak predavač stavio na pitanja koja su najviše postavljali vjeroučitelji u svom radu na Loomenu, a koje se ticalo sv. Pavla, s promišljanjem o pitanju je li se sveti Pavao obratio ili je bio pozvan. Sam Pavao govori da je imao viđenje, a kod njega se ne radi o obraćenju u punom smislu riječi jer nije bio poganin; bio je pripadnik svoje vjere i dobar vjernik. Točnije bi bilo kod njega govoriti o preobrazbi života koja za nas postaje model za mogućnost preobrazbe vlastitoga života, što nas posve uranja u aktualizaciju njegove teološke poruke.

Drugi je blok predavanja bio orijentiran na metodičko-didaktičke mogućnosti rada s biblijskim tekstovima u nastavi. Prof. Barić navodi nekoliko modela rada s Biblijom: biblijska kateheza (poticanje na nasljedovanje biblijskih osoba), povijesno-kritička egzegeza (hermeneutički vjeronauk) i iskustveno učenje (preko iskustva adresata povezuje se biblijski događaj s vlastitim životom). Važno je, ističe Barić, pratiti i nekoliko načela: pozornost prema izvornom duhu teksta, (hermeneutička analiza i didaktičko-metodička analiza), biblijski tekst prihvatiti kao vijest, iščitavati ga u cijelosti, shvatiti ga kao odgovor na situaciju u kojoj je nastao te prihvatiti biblijske tekstove kao uzorke uspjelog života.

Prof. Razum je za polazište uzela činjenicu dvanaestogodišnjeg učenja vjeronauka kroz osnovnu i srednju školu te očekivanoj biblijskoj pismenosti na kraju tog procesa. Ona navodi tri dimenzije tumačenja biblijskih likova/tekstova: egzegetska, hermeneutička i metodičko-didaktička, naglašavajući pritom da učenik sam mora doći u doticaj s biblijskim tekstom da bi prema njemu i s njime izgradio svoj osoban odnos, dok vjeroučitelj mora biti kompetentan u tumačenju (poznavati književne vrste, kontekst nastanka teksta i dr.).

Nakon pauze i osvježenja uslijedila je rasprava s konkretnim pitanjima vjeroučitelja i nejasnoćama s kojima su se susreli u svom radu na platformi Loomen ili s materijalima s kojima su radili. Naglašeno je i načelo postupnosti u obradi određenih pojmova, koji se s godištem učenika proširuje i produbljuje ovisno o spoznajnim mogućnostima učenika.