Zagrebačka nadbiskupija

Ove godine župa sv. Petra Apostola u Prišlinu priprema se za proslavu 220. godišnjice župe te se kroz ovu godinu organiziraju razni kulturno-umjetnički i duhovni programi. Prvi od tih programa bila je projekcija dokumentarnog filma o dr. Ljudevitu Juraku rodom iz Zaluga, župa Prišlin. Pod pokroviteljstvom općine Hum na Sutli, župe Prišlin te u organizaciji općinske knjižnice, projekcija se održala 13. veljače 2019. u 18 sati. U dodatku možete pročitati kratki životopis dr. Ljudevita Juraka.

Dokumentarni film o Ljudevitu Juraku (1881.-1945.) kojeg je snimila HRT,  priča je o sposobnom, pametnom, ambicioznom mladiću rođenom u Zalugu, selu kod Huma na Sutli, koji je diplomirao na Kraljevskom medicinskom fakultetu u Innsbrucku gdje je jedno vrijeme radio kao asistent Zavoda za patološku anatomiju. Profesionalno se usavršavao u Beču i Dresdenu. Od 1914. do kraja života obnašao je dužnosti prorektora u javnim zdravstvenim zavodima u Zagrebu. Bio je jedini Hrvat koji je tada ispunjavao visoke preduvjete za stručni i znanstveno-istraživački rad. Uz to bio je profesor patologije i patološke anatomije na novoosnovanom Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, profesor sudske medicine na zagrebačkom Medicinskom fakultetu.

Objavljivao je priznate znanstvene radove u uglednim europskim časopisima. Značajna je i njegova sudbeno-medicinska karijera u kojoj saznajemo da je upravo on obducirao Stjepana Radića nakon atentata 1928. godine te je kao sudski vještak sudjelovao u procesu protiv Puniše Račića. Zbog njegovih iznimnih stručnih referenci 1943. je bio član Međunarodnoga povjerenstva koje je istraživalo masovne grobnice pronađene u zapadnoj Ukrajini kod grada Vinice. Svi članovi povjerenstva došli su do zaključka da se radilo o masovnom pogubljenju nevinih civila koje se dogodilo 1938., u vrijeme kada je taj kraj bio pod sovjetskom vlašću, iako je sovjetska propaganda optuživala za taj zločin Nijemce.

Dr. Jurak je u domovini iste godine objavio o tome članak “Skupni grobovi u Vinici” u novinama Hrvatski narod. Nakon uspostave komunističke vlasti, 15. svibnja 1945. u ranim jutanjim satima OZNA (jugoslavenska tajna policija) ga je po nalogu NKVD-a ( sovjetske tajne policije) uhitila u njegovu stanu u Gundulićevoj 20. Ponudili su mu slobodu ako povuče svoj potpis s izvještaja Međunarodnog istražnog povjerenstva.  Dr. Jurak je odbio zanijekati znanstvenu istinu.

Zbog toga što je svjesno i zlonamjerno širio propagandu protiv prijateljske Sovjetske Rusije osuđen je na smrt strijeljanjem, trajan gubitak građanske časti i konfiskaciju imovine. Za Jurakov grob ni danas se ne zna. Trebalo je proći 45 godina kada je sovjetska vlast za vrijeme predsjednika Mihaila Gorbačova  priznala zločine svoje tajne policije u Vinici i Katynskoj šumi. Po nekim izvorima ubijen je i prije sudske presude. Presudu je potpisao zloglasni Vladimir Ranogajec. Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu, 15. rujna 1991. godine, rehabilitiran je.