Zagrebačka nadbiskupija

Fizički stručni skup za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola s područja Zagrebačke crkvene pokrajine održan je 21. ožujka 2019. u prostorijama Ureda za vjeronauk (Branjugova 1).  Okupljene vjeroučitelje pozdravila je prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić u ime domaćina i organizatora stručnog skupa, koji se organizira u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Pozdravila je tom prilikom nazočne više savjetnike iz Agencije, mr. sc. Gordanu Barudžija i gospodina Dalibora Adžića, koji su kasnije i moderirali susretom. Predstavljen je i način rada na koji je zamišljen ovaj model mješovitog učenja, kad se dio edukacije odvija online, preko materijala i zadataka koji su posebno osmišljeni da bi određenu temu približili vjeroučitelju, koji će je kasnije prezentirati i učenicima u razredu.

Istaknuto je da su online dio edukacije osmislili profesori s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a neki su od njih evaluirali rad vjeroučitelja online te su u ovom fizičkom susretu dali svoj osvrt i dopunili eventualne nejasnoće iz online edukacije. Najprije je doc. dr. sc. Taras Barščevski ukratko sa stajališta bibličara iznio razloge za izbor obrađenih biblijskih likova te je donio još neke zanimljivosti i posebnosti njihovog odnosa s Bogom, a koji postaje i nama uzor za doživljavanje Boga i uspostavu vlastitoga odnosa s njime. Na tom tragu događa se i aktualizacija biblijskih tekstova kako ih donosi profesor Barščevski, a to je „prevođenje“ biblijskih likova u vlastito životno iskustvo.



Nakon biblijskog usmjerenja, svoj su metodičko-didaktički obol temi dali prof. dr. sc. Ružica Razum i doc. dr. sc. Denis Barić. Profesor Barić progovorio je o „odvikavanju od navike“ u čitanju biblijskih tekstova, odnosno tekstova koje smo „već čuli i čitali“. On smatra da se Bibliju treba prihvatiti kao vijest, kao novost, te je prema tome važno naučiti učenike da biblijski tekst primaju pozorni na njegovu navjestiteljsku dimenziju, uz uključivanje svih osjetila u taj proces. Važno je i iščitavanje tekstova u cijelosti, bez njegova reduciranja samo na pojam ili središnju misao. Također je važno, napominje Barić, predstaviti biblijski tekst i likove kao uzore uspjelog života, jer biblijski tekstovi odgovaraju na životna pitanja i današnjeg čovjeka preko iskustva biblijskih likova koji su svoj život temeljili na vjeri.



Profesorica Ružica Razum istaknula je osnovno pitanje kojim se vjeroučitelj pri planiranju nastavnog sata treba pozabaviti: hoće li u prvi plan staviti metodu, ili će pak to biti sadržaj/poruka. Cilj rada je svakako prenošenje poruke, naglašava Razum, a sam vjeroučitelj treba istražiti i razumjeti što tekst poručuje i kako to govori. Pri planiranju nastave vjeroučitelj u tom smislu slijedi tri osnovna koraka: 1. egzegetska analiza teksta (proučiti o čemu tekst govori i kako to iskazuje, odnosno proučiti književnu vrstu i ambijent izvornog teksta); 2. hermeneutička analiza (razumjeti koga imamo pred sobom, kome se tekst prenosi); 3. didaktička analiza (kako tekst prenijeti učeniku).

U posljednjem dijelu susreta, nakon pauze i osvježenja, riječ su preuzeli vjeroučitelji sa svojim osvrtom na ovakav vid edukacije, kao i s određenim pitanjima koja su mogli postaviti nazočnim predavačima.


   





.